Iako krastavac djeluje kao biljka koja se jednostavno uzgaja, ukoliko dinja, krompir i aromatično bilje rastu u njegovoj blizini mogu značajno da uspore njegov razvoj i umanje prinos, prenose Nezavisne.

Posebno ih mogu ometati promjene vremena, kao što su duži kišni periodi i niže temperature, jer tada sporije rastu i postaju podložni bolestima, poput pepelnice, kao i napadu raznih štetočina.

Osim vremenskih uslova, važan faktor je i koje biljke se sade u njihovoj blizini. Neke vrste mogu negativno uticati na krastavce tako što im oduzimaju hranljive materije iz zemlje ili podstiču pojavu bolesti. Zbog toga krastavci slabije napreduju i daju manji rod. Zato je pri planiranju bašte važno dobro razmisliti o rasporedu biljaka i njihovom međusobnom odnosu.

Biljke koje krastavac ne može da "smisli":

  • Aromatično bilje (žalfija i nana usporavaju rast krastavaca)
  • Dinja (insekti koji vole dinju obožavaju i krastavce)
  • Krompir (ako ga sadite blizu krastavaca, uzeće im svu "snagu", pa će biti zakržljali i mali)
  • Biljke koje krastavac obožava i koje podstiču njegov rast
  • Pasulj
  • Cvekla
  • Celer
  •  Kukuruz
  • Mirođija
  • Zelena salata
  • Neven
  • Potočarka
  • Grašak
  • Rotkvica
  • Suncokret

Pravilno raspoređivanje biljaka u bašti može u velikoj mjeri da utiče na njihov rast i ukupan prinos. Kada se različite vrste sade jedna pored druge tako da se međusobno "slažu", one mogu da pomažu jedna drugoj u razvoju i stvaraju povoljnije uslove za rast.

Takve kombinacije često dovode do boljeg prinosa, prirodne zaštite od štetočina i privlačenja većeg broja oprašivača.

Baštovani posebno ističu takozvane "sestrinske biljke"  -  kukuruz, tikve (ili tikvice) i pasulj – jer se smatra da zajedno bolje napreduju. Osim toga, ovakav način sadnje omogućava i efikasnije korišćenje prostora, što je naročito korisno u manjim baštama.

(Nezavisne/Informer)