Na Badnje veče, po starinskim običajima, domaćin zajedno sa sinovima unosi u kuću pečenicu, badnjak i slamu.

Pečenica se obično nosi na ražnju, dvoje ljudi je drži između sebe, a jedan od njih prvi stupi desnom nogom preko praga, pozdravlja domaćicu i ostale ukućane riječima:

“Dobro veče! Čestit Božić, Badnje veče!”

Domaćica i ostali ukućani odgovaraju, posipajući pečenicu i domaćina zobi i pšenicom:

“Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica!”

Pečenica se potom unosi u sobu gdje se priprema večera za Badnji dan i božićni ručak, i postavlja uz istočni zid, na kom stoje ikone i kandilo, piše Žena Blic.

Prethodno, badnjak se isječe sa debljeg kraja na tri dijela, dovoljno velikih da stanu u šporet ili peć. Kada se unese u kuću, postupa se isto kao sa pečenicom. Badnjak se postavlja na ognjište, a u modernim domovima često se stavlja pored peći i odmah se pali jedno drvo. Ako nema peći, kao što je to slučaj u najvećem broju stanova i kuća u Srbiji, badnjak se postavlja pored pečenice.

Slama se posipa po cijeloj kući, a domaćica ispod stola za kojim će se večerati stavlja slatkiše, poklone i igračke koje djeca traže i “pijuču” kao pilići. Slama simbolizuje onu slamu na kojoj se Isus Hristos rodio u pećini u Vitlejemu.

Kad su pečenica, badnjak i slama unijeti u kuću, svi ukućani ustaju i zajedno čitaju molitve. Pjeva se tropar “Roždestvo tvoje”, moli se Bogu, svi međusobno čestitaju praznik i Badnje veče, i potom se seda za trpezu. Badnja večera je uvijek posna – obično se priprema prebranac, svježa ili sušena riba i druga posna jela.