Srpska pravoslavna crkva 19. avgusta slavi Preobraženje Gospodnje, jedan od najvećih praznika u godini. U narodu se kaže da od tog dana priroda počinje da se mijenja – vrućine polako popuštaju, noći postaju hladnije, reka je sve hladnija, a lišće počinje da žuti i opada.

Prema predanju, na gori Tavor, Isus Hristos se pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunce, pokazujući svoju božansku prirodu. Upravo po tom događaju praznik je i dobio ime.

Narodna vjerovanja

U narodu postoji stara izreka: „Preobraženje je – preobražava se i gora i voda“. Smatralo se da je to posljednji dan za kupanje u rijekama. Žene su vjerovale da će im se želja ispuniti ako na ruku vežu crveni ili bijeli konac i nose ga sve dok se sam ne pokida.

Kaže se da se na ovaj dan ne smije spavati preko dana – ko zadrijema, biće pospan cele godine. Takođe, ne valja ni plakati, niti dangubiti, jer sve što se radi na Preobraženje prati čovjeka do sljedećeg praznika.

Šta se jede

Iako praznik uvijek pada u vrijeme Gospojinskog posta, tog dana je dozvoljena riba. Obavezno se osveštava i jede grožđe, a tamo gdje ga nema, koristi se drugo sezonsko voće.

Veselje i vrijeme

Mnogi gradovi i sela u Srbiji slave Preobraženje kao svoju slavu, pa se tada održavaju vašari, sabori i narodne veselice. U narodu se vjeruje i da vrijeme na ovaj dan nagoveštava kakva će biti jesen i zima. Ako sunce sija – predstoji duga i hladna zima.

(NajŽena)

BONUS VIDEO: