Svetu liturgiju povodom hramovne slave služio je Njegovo preosveštenstvo episkop marčanski Sava, a kumovi slave bili su poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Banjac i Ranko Stojaković.

Sa obilježavanja hramovne slave poručeno je da jasenovačke žrtve ne smiju biti zaboravljene i da kultura sjećanja mora biti prenošena na mlađe generacije.

Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić naglasila je da je obaveza sadašnjih generacija da mladima govore o stradanju nedužnog stanovništva tokom Drugog svjetskog rata i zločinima počinjenim u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske /NDH/.

„Kultura sjećanja je naša obaveza, ne samo da se sjećamo, nego i da mladim generacijama prenosimo sve ono što se dešavalo u toku Drugog svjetskog rata za vrijeme vladavine NDH, šta su radili nedužnom stanovništvu, na najmonstruozniji način“, rekla je Jujićeva novinarima.

Banjac je poručio da ovaj hram predstavlja mnogo više od mjesta molitve.

„On je krvna veza Potkozarja sa njegovim precima i trajno svjedočanstvo o stradanju, opstanku i budućnosti srpskog naroda na ovom prostoru. Čitav srpski narod gradi crkvu koja nosi jedinstven naziv u Banjalučkoj eparhiji, crkvu Svetih jasenovačkih novomučenika“, rekao je Banjac obraćajući se okupljenim vjernicima i gostima ispred hrama.

On je istakao da se posebnost ovog hrama ogleda i u freskopisu, na kojem se nalaze lica sa sačuvanih fotografija, odnosno lica predaka čiji potomci i danas žive na ovim prostorima.

„I kada uđete u ovu crkvu, vidjećete freskopise na kojima se nalaze lica sa fotografija, a to su lica naših predaka. Neko će prepoznati svog djeda, neko oca, neko kuma, a neko dalekog rođaka. Kada uđete u ovaj hram, to nije običan hram. To je krvna veza ovog naroda Potkozarja“, poručio je Banjac.

Govoreći o značaju mjesta na kojem je hram podignut, Banjac je podsjetio da je ovaj prostor povezan sa stradanjem srpskog naroda i odvođenjem predaka u sistem koncentracionih logora Jasenovac.

„Oni su ugrađeni u temelje ovog hrama. Zato je taj temelj jak. Ovaj hram opominje na ono što je bilo, ali istovremeno svjedoči o budućnosti ovog kraja“, rekao je Banjac.

On je naglasio da okupljanje više od 400 ljudi, kao i djeca koja danas odrastaju i igraju se oko hrama, predstavljaju najvažniju poruku da srpski narod nije nestao sa ovih prostora.

„To je poruka da ćemo i dalje živjeti u ovih 11 sela, a da će ovaj hram sijati i da će se ova pravoslavna crkvena zvona čuti po ovoj gori, Potkozarju, po našim brdima, njivama i planinama“, poručio je Banjac.

Danas je osveštan i temelj Svetosavskog doma u porti hrama, a u budućem objektu biće uređena spomen-soba u kojoj će biti čuvani predmeti koji su pripadali žrtvama ustaškog genocida u NDH.

Paroh knežički Željko Jevđenić rekao je da porodice i danas podižu spomenike svojim najbližima na osnovu saznanja da su stradali na Kozari, Uni, u Zemunu, Jasenovcu ili Sisku.

„Kad dođete u groblja knešpoljska, vidjećete mnoštvo spomenika na kojima su ispisana više imena ili čak cijele porodice, a tu nisu zemni ostaci“, rekao je Jevđenić.

Prema podacima iznesenim na obilježavanju hramovne slave, tokom i nakon ofanzive u ljeto 1942. godine stradalo je najmanje 60.000 srpskih civila – na Kozari i u logorima jasenovačkog sistema. Među žrtvama bio je veliki broj djece, prenosi Srna.