Blagovijesti su jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika koji se obeležava tačno devet mjeseci prije Božića. Riječima arhangela Gavrila: „Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom“, počinje preobražaj svijeta. Hrišćansko predanje kaže da je u tom trenutku Duh Sveti sišao na Bogorodicu, označavajući čudesno začeće i najavljujući dolazak Mesije.

Ova „blaga vijest“ označava početak novog doba, duhovnu obnovu čovečanstva i otvaranje vrata Novog Zavjeta. U duhovnom i narodnom smislu, Blagovijesti nas podsjećaju da su radost, vjera i nada uvijek početak svakog dobrog puta. Ovo je praznik koji nas uči da sa vjerom i mirom u srcu možemo promijeniti svoj tok, otvoriti novo poglavlje i krenuti iz početka.

Blagovijesti su oduvek smatrane danom novih početaka, plodnosti i buđenja prirode, pa se vjerovalo da sve što se tada započne – rađa dobar i srećan ishod. Molitva koju bi svaki vjernik obavezno trebalo da izgovori na Blagovijesti: Vjeruje se da će vas Bogorodica tako zaštititi od svake opasnosti

Koju stvar bi trebalo spaliti na Blagovijesti za napredak u kući?

U mnogim krajevima Srbije običaj je da se tog dana pale vatre ispred kuće ili u dvorištu. Vjerovalo se da se na Blagovesti bude zmije i insekti, pa se vatra koristila kao zaštita, ali i kao simbol svjetlosti i pročišćenja.

Vjeruje se da je ovaj dan idealan za prolećno čišćenje doma. Stari su govorili da treba „izbaciti iz kuće sve što vas guši i čini vas nesrećnima“, ne samo stvari, već i loše misli.

Na Blagovijesti, prema predanju, treba očistiti kuću, okućnicu i štalu, a zatim prikupljeno smeće i nepotrebne stvari spaliti na gomili, kako bi se sve loše otjeralo iz kuće i počeo napredak. Ovo simbolizuje čišćenje od zime, pročišćenje doma, te rasterivanje zlih sila i bolesti. Ovo je simboličan čin pročišćenja doma i ukućana, kojim se ostavlja prošlost iza sebe i započinje novi, bolji period.

Povoljan period na nove početke

Negdje je bio običaj da djevojke uoči ovoga dana nakupe suve grančice i drva, i od njih naprave velika vatru, obično na kakvom brdu ili seoskom raskršću. Uz vatru se veselilo i staro i mlado, i muško i žensko. U Vojvodini i ističnoj Srbiji ovaj običaj zadržao se do 20. vijeka gdje se nazivao bukara.

Od Blagovijesti pa sve do Velikog petka smatra se povoljnim vremenom za važne odluke i nove početke. Bilo da je riječ o gradnji, otvaranju posla, spremanju ispita, donošenju životnih odluka – vjeruje se da će sve što tada započne imati blagoslov i uspješan ishod.

Naši stari su govorili da od Blagovijesti zima prestaje, a priroda se budi. S obzirom da praznik pada u proljeće, veruje se da toplije vrijeme nakon ovog dana označava trajni rast, rađanje i obnovu.

Narod, takođe, veruje da se na Blagovesti završava zima i često ima običaj da kaže: "Ako na Blagovesti kiša ili snijeg okvasli volu rog, biće dobar rod."