Datum početka Časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, kojeg pravoslavni vjernici slave uvijek u nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice.

Prva nedjelja posta naziva se Čista, dok se u nastavku smjenjuju Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvjetna i Strašna ili Stradalna nedjelja.

Prema pravoslavnom učenju, Veliki post uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a njegov cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.

Veliki ili Časni post dobio je ime prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hristos. Ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, poslije krštenja na rijeci Jordan, otišao u pustinju i postio četrdeset dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz iskušenja koja mu je postavio Sotona.

Vjernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto pričešće.

Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima, a za hrišćanina on je priprema za obilježavanje i proslavu Vaskrsa.

Prema kalendaru Srpske pravoslavne crkve, uz jednodnevne postove postoje i četiri višednevna posta. Osim Časnog, to su i Božićni, Petrovski i Velikogospojinski post, piše Srna.