Samo sat vremena nakon što se porodila, danske vlasti oduzele su bebu njenoj majci Ivani Nikolin Brunlund.

Ova 18-godišnja majka ostala je bez svoje bebe nakon što joj je urađen test "roditeljske sposobnosti" – uprkos novom zakonu koji zabranjuje upotrebu kontroverznih psihometrijskih procjena na ljude grenlandskog porijekla.

Ivana Nikolin Brunlund, rođena u gradu Nuku od roditelja s Grenlanda, bivša sportistkinja rukometne reprezentacije Grenlanda, rodila je kćerku Aviaia-Lunu 11. avgusta u bolnici blizu Kopenhagena, gdje živi sa svojom porodicom. Sat vremena kasnije, vlasti su dale njenu bebu hraniteljskoj porodici.

Mlada majka kaže da je svoju kćerku vidjela samo jednom, na sat vremena, te da joj nije bilo dozvoljeno da je uzme u naručje ili promijeni pelene.

Testovi zabranjeni, a ipak korišteni

Testovi "roditeljske sposobnosti" (FKU) zabranjeni su za ljude inuitskog porijekla ranije ove godine, nakon godina kritika aktivista i grupa za ljudska prava koji su tvrdili da su to rasističke metode. Zakon je stupio na snagu u maju, pa se postavlja pitanje zašto je Ivana bila podvrgnuta takvom postupku.

Danska ministrica za socijalna pitanja Sofi Hestorp Andersen rekla je da je zabrinuta zbog slučaja i zatražila objašnjenje od opštine Hoie-Taastrop, koja je donijela odluku. "Standardni testovi ne bi trebalo da se koriste u slučajevima koji uključuju porodice grenlandskog porijekla. Zakon je jasan", naglasila je ministrica.

Protesti zbog oduzimanja djece

Slučaj je izazvao proteste na Grenlandu, a protesti su planirani u Nuku, Kopenhagenu, Rejkjaviku i Belfastu. Vlasti su obavijestile Ivanu Brunlund da joj je beba oduzeta zbog traume koju je pretrpjela od svog očuha koji služi zatvorsku kaznu jer ju je seksualno zlostavljao.

Uprkos činjenici da je rođena na Grenlandu od roditelja grenlandskog porijekla, opština joj je navodno rekla da ona "nije dovoljno Inuit" da bi bila predmet novog zakona.

Ivana Nikolin Brunlund rođena je u Nuuku od grenlandskih roditelja, ali ju je kao dijete usvojio drugi par, takođe s Grenlanda. Prije nego što je krenula u školu, porodica se preselila u Dansku. Kaže da ju je psiholog proglasio nepodobnom za roditelja jer vjeruje da će svoju kćerku izložiti zanemarivanju zbog traume i posttraumatskog stresa kao rezultat zlostavljanja koje je pretrpjela od svog usvojitelja.

Usvojitelj je osuđen za zlostavljanje 2022. godine i trenutno je u zatvoru.

Mlada majka je obaviještena tri sedmice prije rođenja da će njeno dijete biti dato hraniteljima.

"Znala sam šta će se desiti nakon rođenja"

Opština je odbila da komentariše, pozivajući se na tajnost medicinskih podataka, ali je priznala greške u svojim procedurama. Ivana Brunlund je opisala svoje teško iskustvo za Guardian: "Nisam željela da se porodim, jer sam znala šta će se tad desiti. Držala sam bebu blizu mene, to je bio jedini način... Bio je to veoma težak i zastrašujući period."

Njen prvi susret s kćerkom ranije ove sedmice je otkazan jer su zvaničnici procijenili da je "beba umorna" i "preterano stimulisana". "Srce mi se slomilo kada su prekinuli sastanak. Plakala sam u kolima dok sam odlazila, bilo je tako brzo, nisam željela da je ostavim. Ne znam šta da radim bez nje", rekla je Ivana sa suzama u očima.

Ona ima pravo da vidi svoje dijete samo dva puta mjesečno, po dva sata, pod nadzorom. Po njenoj žalbi će biti odlučivano 16. septembra. Njena usvojiteljka Gite, koja ima grenlandske krvi, ogorčeno je prokomentarisala: "To je kao da vam je rečeno da ne možete imati traumu ako želite da budete majka."

I Aleksandri oduzeta beba

Aktivisti pozivaju dansku vladu da preduzme hitnu akciju. Dida Pipaluk-Jensen, suorganizator demonstracija koje će biti održane u Rejkjaviku ispred danske ambasade 18. septembra, nazvala je način na koji su testovi korišteni "zastrašujućim".

Istovremeno, već je došlo do oduzimanja bebe drugoj majci s Grenlanda, Keiri Aleksandri Kronold. Njoj je djevojčica oduzeta dva sata nakon rođenja, što je izazvalo međunarodno negodovanje. O slučaju Ivane Brunlund, Jensenova je rekla: "Jedan od razloga koji je opština navela za oduzimanje djeteta bile su traume iz Ivanine prošlosti. Pogrešno je kažnjavati ih za nešto za šta ne snose nikakvu odgovornost."

Hitna politička akcija

Laila Bertelsen, osnivačica organizacije Foreningen MAPI, pisala je ministru, tražeći intervenciju: "Griješimo i prema djetetu i prema majci, što zahtijeva hitnu političku akciju." Andersen, koja bi trebalo da posjeti Grenland u septembru, naglasila je da svaka opština koja razmatra oduzimanje djeteta grenlandskog porijekla ili upotrebu FKU testova treba da se obrati posebnoj jedinici, nazvanoj VISO.

Direktor za djecu i omladinu opštine Hoie-Tastro, Anja Krog Mangezi, priznala je da postoje problemi: "Već smo kontaktirali VISO u januaru, ali smo morali da ponovimo kontakt, jer je pravna osnova završena tri mjeseca kasnije, u aprilu. Sada smo u bliskom dijalogu s VISO-om kako bismo dobili potrebne smjernice. Naša jedina briga je da se pridržavamo zakonskih uslova i da pronađemo najbolje moguće rješenje za porodicu", prenosi Prototema.