SVJETSKI DAN BORBE PROTIV RAKA Republika Srpska: Karcinom kod muškaraca najčešći na plućima, a kod žena na dojci

AloOnline.ba | Vijesti ∙ 03.02.24 11:22 ∙ 0

Prema podacima Registra za maligne neoplazme, u Srpskoj je 2019. godine bilo 5.927 novootkrivenih slučajeva raka - 3.050 kod muškaraca i 2.877 kod žena, dok su od te bolesti umrla 2.864 lica, odnosno 1.674 muškaraca i 1.190 žena

Muškarci u Republici Srpskoj najčešće obolijevaju od raka dušnika, bronhija i pluća, a žene od karcinoma dojke, rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Srpske, povodom Svjetskog dana borbe protiv raka – 4. februara.

Specijalista socijalne medicine u Institutu Slađana Vranješ rekla je Srni da su tri najčešće lokalizacije raka od kojeg su obolijevali muškarci dušnik, bronhije i pluća, zatim kolon /debelo crijevo/ i rektum, te prostata, dok su kod žena to dojka, kolon i rektum, te grlić materice.

Ona je precizirala da je karcinom dušnika, bronhija i pluća kod muškaraca registrovan u 495 slučajeva, kolona i rektuma u 461, a prostate u 306 slučajeva.

„Kod žena je rak dojke registrovan u 543 slučaja, kolona i rektuma u 284 i grlića materice u 197 slučajeva“, rekla je Vranješeva.

Prema podacima Registra za maligne neoplazme, u Srpskoj je 2019. godine bilo 5.927 novootkrivenih slučajeva raka – 3.050 kod muškaraca i 2.877 kod žena, dok su od te bolesti umrla 2.864 lica, odnosno 1.674 muškaraca i 1.190 žena.

Vranješeva je navela da se svake godine širom svijeta obilježava Svjetski dan borbe protiv raka, 4. februar.

Prema njenim riječima, inicijativu za obilježavanje pokrenula je Međunarodna unija za kontrolu raka /Union for International Cancer Control/ radi podizanja svijesti, nivoa informisanosti i podsticanja brojnih aktivnosti širom svijeta.

Vranješeva je napomenula da se od 2022. do 2024. godine kampanja održava pod sloganom „Otklonimo nedostatke u njezi“ /Close the Care Gap/, koja ima za cilj smanjenje nejednakosti u pristupu preventivnim uslugama, dijagnostici, liječenju i njezi oboljelih od raka uzrokovane mjestom stanovanja, socio-ekonomskim statusom, etničkom pripadnošću i starošću.

„Rak je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu, te osim zdravstvenog opterećenja ima veliki uticaj na širi društveni i ekonomski razvoj“, ukazala je Vranješeva.

Ona je rekla da je, prema procjenama Globalnog centra za praćenje raka /GLOBOCAN/, broj novooboljelih od raka u svijetu 2020. godine dostigao 19,3 miliona, a umrlih blizu 10 miliona.

Prema procjenama, novootkriveni slučajevi raka najčešći su bili na dojci /2,26 miliona/, plućima /2,21 milion/, debelom crijevu i rektumu /1,93 miliona/ i prostati /1,41 milion/.

Najzastupljeniji oblici raka u pogledu smrtnosti u svijetu su bili rak pluća /1,8 miliona smrtnih slučajeva/, kolorektalni karcinom /935.000 smrtnih slučajeva/, rak jetre /830.000 smrtnih slučajeva/, rak želuca /769.000 smrtnih slučajeva/, te dojke /685.000 smrtnih slučajeva/.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, očekuje se da će do 2040. godine doći do povećanja broja oboljelih od raka za oko 60 odsto u odnosu na 2020. godinu, pri čemu se najveći porast predviđa u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Preventivne aktivnosti u pogledu sprečavanja nastanka malignih bolesti predstavljaju ključni javnozdravstveni pristup i najisplativiju dugoročnu strategiju u procesu kontrole malignih bolesti.

Prema procjenama između 30 odsto i 50 odsto smrti od raka moglo bi se izbjeći smanjenjem ključnih faktora rizika i sprovođenjem postojećih preventivnih strategija zasnovanih na dokazima za prevenciju raka, skrining i rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu.

Oko 70 odsto svih prijevremenih smrti od raka u svijetu registruje se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama.

Većina prijevremenih smrtnih ishoda od raka u ovim zemljama javlja se zbog razlika u nivou obrazovanja, prihoda, mjesta stanovanja, etničke pripadnosti, rase, pola, seksualne orijentacije ili starosti.

Pristup efikasnim strategijama za prevenciju i rano otkrivanje malignih bolesti, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, uključuje akcije na nivou država, uključujući zakonodavstvo, u kombinaciji sa aktivnostima povezanim sa promjenom ponašanja pojedinaca i zajednica, kojima se kod javnosti nastoji podstaći svijest o ključnim faktorima rizika za obolijevanje od raka /pušenje, štetna upotreba alkohola, gojaznost i nedostatak fizičke aktivnosti, izloženost zagađenju, karcinogenim supstancama i zračenju, zaraznim agensima/, te preduzeti mjere protiv tih faktora.

„Dobra informisanost i razumijevanje faktora rizika utiču na podizanje svijesti o značaju prevencije i brige o svom zdravlju, te su značajni za poboljšanje zdravstvenih ishoda. Ranim otkrivanjem i liječenjem može se smanjiti smrtnost od raka. Primjeri djelotvornih intervencija i strategija su kontrola duvana i vakcinacija protiv HPV-a“, navode u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

BONUS VIDEO: