“RAVNO OBJAVI RATA” Novljani očajni zbog Trgovske gore, strahuju od egzodusa: Ovo je najznačajnije bilateralno pitanje između BiH i Hrvatske
Foto/RTRS
Mazohizam prema svom narodu
Ovakog mišljenja je i advokat iz Novog Grada Aleksandar Janković koji za Aloonline ističe da „institucije ne rade ništa“ niti štite svoje građane, a da je sve što rade zamazivanje očiju.
– To je nevjerovatan mazohizam ili sadizam prema svom narodu, da ne poduzimamo ništa, a nuklearni otpad će nam doći na rijeku Unu. Ne preduzimanje mjera me asocira na poduzimanje određenog dogovora sa Hrvatskom. Niko se podrobno ne bavi ovim ozbiljnim bezbjednosnim problemom, a ja ne mogu dovoljno da upozoravam ljude. Mi Novljani smo očajni. Ovo je najznačajnije bilataralno pitanje između nas i Hrvatske, ravno objavi rata – rekao je Janković.
Hrvati su spremni da se brane, ali mi ne napadamo
Ovaj Novljanin se godinama bori sa vjetrenjačama. Kako kaže, pisao je Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, objavljivao komentare, učestvovao u ekonsultacijama na Plan rada Državne regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost za 2022. godinu, a na poziv udruženja „Green team“ objavio je i pravno rješenje za ovaj problem. Ali, svaki apel, ode u vjetar.
– Sve sam to poslao na mejl ministru Košarcu, svim članovima Predsjedništva, Zoranu Tegeltiji i niko nije potvrdio ni da je primio mail… Mi više ne možemo pobijediti. Možemo samo zabiti gol u posljednim sekundama i obezbijediti produžetke. Pretpostavljam da Hrvati već imaju spremne studije procjene uticaja na okolinu i tehničku dokumentaciju koja služi za ishodovanje građevinske dozvole. Kad bageri dođu na lokaciju, onda će neko od naših političara doći i reći da smo pokušali sve, ali nismo uspjeli. Mi ništa nismo pokušali, Hrvati imaju ogroman novac, ne moraju ništa da rade, jer mi ne radimo ništa. Oni su spremni da se brane, ali mi ne napadamo – rekao je Janković za naš portal.
Satjerani smo o ćošak, mi drugu kuću, drugu Unu nemamo
Predsjednik Udruženja „Green team“ Mario Crnković koji je za Aloonline rekao da je potrošeno previše vremena na definisanje načina pravne zaštite interesa građana.
– Moglo se i moralo biti mnogo efikasnije, ali sada nemamo vremena žaliti za propuštenim. U ovom momentu najvažnije je da se čim prije definišu precizni vremenski rokovi, odgovornosti i načini postupanja. Šta god da činili, ne smije nam se desiti još jedan trom proces, kao ovaj koji je pratio izradu strategije. Hrvatska po svemu sudeći u ovoj godini kreće u izradu studije uticaja na životnu sredinu, što je suštinski za nas jedan od najvažnijih dokumenata u čitavom procesu. Satjerani smo o ćošak, mi drugu kuću, drugu Unu nemamo – kazao je Crnković.
Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju saopštili su nam da je 13. juna ove godine u Sarajevu održana sjednica Koordinacionog tijela za rješavanje problematike odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora, te da su na sjednici prezentovani izvještaji o dosadašnjim aktivnostima Ekspertskog tima (ET) i Pravnog Tima (PT).
– Nakon što su razmotreni svi dokumenti koje su institucije Republike Hrvatske objavile na svojim zvaničnim stranicama, utvrđeno je da Hrvatska ne odustaje od svoje namjere. ET došao je do zaključka da radioaktivni otpad niske i srednje radioaktivnosti iz NE Krško, kako je planirala Hrvatska, kad se jednom doveze u Trgovsku goru, tu trajno ostaje i sadašnji režim dugotrajnog skladištenja se prevodi u režim trajnog odlaganja – rekli su za Aloonline iz ovog Ministarstva.
Hrvatska nije bila dovoljno transparentna, prekršila međunarodne konvencije
Ističu da je ET pripremio Projektni zadatak za izvođenje istražnih radova i izradu Elaborata o geološkim, hidrološkim i geomehaničkim karakteristikama terena te da je PT prezentovao Nacrt Strategije pravne zaštite interesa BiH u vezi sa pitanjem odlaganja radioaktivnog otpada
– Pravni tim je utvrdio da postoji osnov za zaključak da je Hrvatska prekršila međunarodne konvencije te pokušava da formalni momenat početka obaveze notifikacije BiH prema Espoo konvenciji potisne u fazu u kojoj će, vjerovatno, već biti kasno da BiH adekvatno reaguje i da i dalje ne dozvoljava učešće ET iz BiH u istražnim radovima. PT smatra da Hrvatska nije dovoljno bila transparentna i aktivna ni kada je u pitanju obavještavanje BiH javnosti o svojim aktivnostima, usljed čega bh. javnost nije ni imala priliku da učestvuje u dosadašnjim postupcima prilikom donošenja konkretnih odluka u Hrvatskoj.
Naglašavaju da je već sada potrebno preduzeti sve aktivnosti zbog angažovanja adekvatnog pravnog zastupništva radi pokretanja postupaka pred određenim tijelima.
– Aktivnosti koje Hrvatska provodi nisu ohrabrujuće i dokazuju da neće odustati od svoje namjere. Kao članica EU, Hrvatska ima obavezu da izgradi odlagalište za radioaktivni otpad i niko od nas joj to ne može osporiti. Međutim, nama je potpuno neprihvatljivo da susjedna država deponuje sporni otpad doslovno u našem dvorištu! Stoga je naša intencija da snagom stručnih argumenata i naučnih analiza branimo stav o neprihvatljivosti izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori. S tim ciljem, formirali smo Ekspertski i Pravni tim, čiji su članovi ozbiljno pristupili svom zadatku i potpuno su mobilni na izradi adekvatnih i neophodnih istraživanja i stručnih analiza – zaključili su za Aloonline iz ovog ministarstva.
BiH u ovom slučaju nije u zaostatku
Sa druge strane, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac smatra da Hrvatska još nije na korak do izgradnje odlagališta te da BiH nije u zaostatku u ovom procesu, niti kasni kad je u pitanju provođenje zaštite njenih interesa.
– Istina, nisam bio zadovoljan dinamikom i insistirao sam na ubrzanju, svjestan da Hrvatska provodi ozbiljne aktivnosti. Ipak, ne bih podržao konstataciju da su na korak do izgradnje spornog odlagališta. Posebno me ohrabruju uvjeravanja članova Pravnog tima da BiH u ovom slučaju nije u zaostatku, te da na adekvatan način pratimo i reagujemo na aktivnosti koje provodi Hrvatska – rekao je Košarac za Aloonline.
Iako se možda tako ne čini, ističe da je ovo jedan od rijetkih slučajeva u kojem nadležne institucije na svim nivoima vlasti u BiH imaju jedinstven stav.
– Nije riječ samo o deklarativnom opredjeljenju, nego je proaktivno djelovanje naša obaveza i dužnost, prvenstveno zbog zaštite zdravlja naših 250.000 ljudi iz opština u slivu rijeke Une, ali i očuvanja životne sredine. Od toga nećemo odustati. Zahvalan sam na angažmanu nadležnih institucija i tijela na svim nivoima vlasti u BiH na rješavanju ovog pitanja – dodaje sagovornik.
Kada su u pitanju novčana sredstva obezbijeđena za timove, Košarac ističe da ona nisu, ne smiju i neće biti prepreka za aktivan angažman i provođenje aktivnosti ovih tijela.
– Savjet ministara BiH već je u aprilu, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, donio Odluku o odobravanju sredstava tekuće budžetske rezerve u iznosu 10.000 KM. Sredstva su namijenjena za finansiranje troškova rada Pravnog tima. U budžetu institucija BiH za 2022. godinu planirano je 500.000 KM, s tim da postoji mogućnost da taj iznos bude povećan nakon parlamentarne rasprave.
Zdravlje ljudi je u pitanju
Na naše pitanje da li BiH može izgubiti u ovom slučaju, ministar Košarac potrudio se da bude iznimno uvjerljiv u svojoj borbi za očuvanje zdravlja građana.
– O Trgovkoj gori ne bih govorio sportskim žargonom, kao što uvijek insistiram na tome da se bilo kakva politizacija i jeftin populizam ne koriste u ovom slučaju. Ozbiljno smo posvećeni našoj misiji da spriječimo namjeru Hrvatske. Zdravlje ljudi je u pitanju! – zaključio je Košarac za Aloonline.
Izrada Strategije Pravnog tima
Mnogi su se žalili na pasivnost i tromost u izradi strategije pravnog tima, kao jedne od ključnih stavki u ovoj borbi ili su time željeli da sakriju svoje neodgovorno ponašanje. U vezi s tim, kontaktirali smo i člana Pravnog tima Nemanju Galića koji je rekao da je PT izradom Strategije ispunio svoj glavni zadatak te da dalje radnje tima zavise od toga da li će Savjet ministara dati nove zadatke.
– Što se tiče razloga zbog kojih je toliko trebalo da se nacrt završi, postoji više faktora. Između ostalog, naglasio bih i da je proces prikupljanja dokumentacije zahtijevao određeni vremenski period, relevantno činjenično stanje se mijenjalo protokom vremena pa je dolazilo do dopuna, čekali smo i na određene zaključke Ekspertskog tima na osnovu njihovih istraživanja, epidemiološka situacija je takođe povremeno uticala na dinamiku rada itd. – rekao je Galić za Aloonline.
Ističe da je na tzv. preglednom sastanku država članica Zajedničke konvencije o zbrinjavanju radioaktivnog otpada u Beču, učestvovao zajedno sa Emirom Dizdarevićem predsjedavajućim Ekspertskog tima te Sinišom Bencunom, ambasadorom BiH pri OSCE i UN u Beču.
– Rezultat naših aktivnosti na tom događaju jeste upravo skretanje pažnje međunarodne zajednice, kao i upozorenje koje je Hrvatska dobila o obavezi poštovanja Zajedničke konvencije, a naročito u odnosu na konsultacije sa BIH. Odmah nakon ovih diskusija, Hrvatska je organizovala i sastanak eksperata dvije države već u julu, te je obećala da će formalnu notifikaciju i po Espoo konvenciji uputiti u septembru. Naravno, ostaje da vidimo kako će se ova saradnja odvijati i da li će Hrvatska do kraja zaista ispoštovati svoje obaveze. Ono što je sigurno jeste da proces ne može biti završen do 2023. godine kao što je najavljivano, sto je i Hrvatska priznala tokom preglednog sastanka. Istakao bih i da smo vodili i neformalne razgovore sa hrvatskom i slovenačkom delegacijom, te smo pokušali da aktuelizujemo i mogućnost obnavljanja pregovora o zajedničkom odlagalištu ove dvije države u Sloveniji – zaključio je Galić za Aloonline.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
