POSLJEDICE NAPADA U ŠKOLI OSJETE SE I U RS Djeca se plaše da bi se napadni mogli desiti i u njihovim školama

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 06.05.23 15:27 ∙ 0

Djeca i mladi posljednjih dana pozivaju savjetodavnu liniju "Plavi telefon" kako bi razgovarali o dešavanjima u Beogradu

FOTO/ALOONLINE

Prema riječima Maje Kovačević, koordinatorke „Plavog telefona“, od početka ove godine zaprimljeno je 5.100 poziva, oko 800 upita putem chat savjetovanja te je nadležnim institucijama proslijeđeno 20 prijava sumnji na nasilje nad djecom i odraslima, što ukazuje na to da se u odnosu na isti period prošle godine broj poziva i razgovora povećao dva puta više.

„Kada su u pitanju pozivi i razgovori u posljednjih nekoliko dana, imali smo javljanja djece i mladih koja su željela da razgovaraju o dešavanjima u Beogradu“, kazala je ona i dodala da su djeca navela kako se osjećaju uplašeno, zabrinuto, ali i ljuto zbog toga što se dogodilo, te se plaše da bi se nešto slično moglo dogoditi i u našoj zemlji i u školama koje pohađaju.

„Važno je naglasiti da je prirodno, kada se dese tragedije kao što je to bilo u Beogradu, osjećati strah, zabrinutost, ljutnju, bijes i da se ova osjećanja smjenjuju dok razmišljamo o događaju koji se desio“, objasnila je ona.

Važno je, kako kaže, da roditelji i staratelji ili druge odrasle osobe ne umanjuju i ne odbijaju osjećanja kod djece, te da se ne šale na račun njihovih reakcija.

„Odrasli mogu reći djetetu da slična osjećanja i brige imaju i djeca i odrasli, da je to očekivano i normalno, jer često odrasli smatraju da priznavanje osjećanja djetetu može pojačati njegove reakcije, međutim, upravo je suprotno. Kad prihvatamo njihova osjećanja, djeca i te kako osjete da ih razumijemo, pa će samim tim biti mirnija i spremnija da se izraze“, rekla je Kovačevićeva.

Kako ona kaže, odrasli mogu da razgovaraju sa djecom o ovoj temi, te da provjere sa njima koliko znaju, šta ih zanima, ali i kako se osjećaju zbog svega što su čuli.

„U toku razgovora potrebno je da se koristi rječnik koji je prilagođen uzrastu djeteta i da mu se objasni na način na koji je njemu razumljiv. Djeci treba dopustiti da postavljaju pitanja, a ukoliko odrasli ne znaju odgovor na neko pitanje, mogu iskoristiti priliku da ga zajedno sa djetetom potraže“, istakla je ona.

Dodala je da djeca, ali i odrasli mogu da koriste različite tehnike kako bi se lakše nosili sa neprijatnim emocijama koje osjećaju.

„Jedna od tehnika jeste i tehnika dubokog disanja koja pomaže u nošenju sa stresom. Vježbu možete raditi tako što ćete leći ili sjesti na udobno mjesto, stavite jednu ruku na stomak ispod rebara, a drugu na grudi, udahnite duboko i polako iz stomaka, dok u sebi brojite do četiri, zadržite dah brojeći u sebi od jedan do sedam, a nakon toga izdahnite dok u sebi brojite od jedan do osam. Pokušajte da izbacite sav vazduh iz pluća dok stignete do broja osam. Vježbu ponovite od tri do sedam puta“, objasnila je Kovačevićeva.

Istakla je da, ukoliko odrasli primijete promjene u ponašanju djeteta kao što su socijalno povlačanje, problemi sa spavanjem, povećan ili smanjen apetit, agresivno ponašanje, bolovi u stomaku ili glavobolje, da bi bilo dobro da zajedno sa djetetom potraže stručnu pomoć i podršku.

„Važno je da djeca i mladi znaju da se ne moraju sami nositi sa poteškoćama i problemima koji im se dešavaju, da je u redu potražiti pomoć i podršku te da postoje osobe i organizacije kojima mogu da se obrate“, pojasnila je ona.

BONUS VIDEO: