KAKO SE ZAŠTITI NA INTERNETU? Lažne vijesti, dezinformacije i vještačka inteligencija: Profesorica Dragana Trninić o medijskoj pismenosti za AloOnline – Sve što radimo onlajn ostaje trajno pohranjeno

Medijska pismenost obuhvata širok spektar vještina i znanja neophodnih za uspješno funkcionisanje u savremenom medijskom okruženju. To podrazumijeva sposobnost pristupa, analize i vrednovanja medijskog sadržaja, kao i sposobnost kreiranja medijskog sadržaja te učešća u različitim sferama društva putem medija. S tim u vezi, bitno je istaći važnost razvijanja kritičkog pristupa medijskim sadržajima, jer nam to omogućava da prepoznamo lažne vijesti, razumijemo ulogu medija u društvu i donosimo informisane odluke. Kroz medijsku pismenost, osposobljavamo se da ispravno koristimo medije kako bismo se informisali, obrazovali, zabavili i aktivno učestvovali u javnom dijalogu. Kada smo medijski pismeni mi koristimo informacije na najbolji mogući način i činimo sebi dobro.

U Republici Srpskoj trenutno postoji predmet „Digitalni svijet“ u nižim razredima osnovne škole. Unutar ovog predmeta, obrađuju se osnovni elementi digitalnog svijeta i pismenosti. Međutim, primjećuje se da je veći fokus na razvoju digitalnih vještina, dok je manje pažnje posvećeno razvijanju kritičkog pristupa medijskim sadržajima. Uvažavajući širinu medijske pismenosti, smatram da bi bilo korisno i produktivno uvesti predmet posvećen isključivo medijskom obrazovanju. Ovakav predmet omogućio bi učenicima da steknu dublje razumijevanje medijske sfere, uključujući pristup informacijama, njihovo kritičko vrednovanje, kao i etičku upotrebu medijskih resursa. Tek nakon toga, moglo bi se pristupiti digitalnoj pismenosti kao nadogradnji na ovo osnovno razumijevanje medijskog okruženja.

Bez sumnje, naše znanje i razumijevanje ove teme igraju ključnu ulogu u očuvanju bezbjednosti na internetu. U današnjem vremenu često se čuje o incidentima kao što su hakerski napadi i krađa podataka, što dovodi do ozbiljnih problema, uključujući i finansijske gubitke. Međutim, primjena osnovnih principa digitalne pismenosti može biti od velike pomoći u zaštiti naše privatnosti i bezbjednosti na internetu. Važno je naglasiti da nije potrebno preuveličavati rizike ili širiti strah među korisnicima interneta. Naprotiv, osnovni principi digitalne pismenosti omogućavaju nam da na jednostavan način zaštitimo svoje lične podatke i privatnost prilikom surfanja internetom.

Digitalni mediji imaju značajan uticaj na našu svijest i percepciju stvarnosti, a postoji niz teorija koje to potkrepljuju. Teorija postavljanja dnevnog reda tvrdi da mediji imaju moć da nametnu teme o kojima razmišljamo, dok teorija uokvirivanja navodi da mediji takođe određuju kontekst neke teme ili priče stavljanjem iste u određeni okvir. Takođe, prisustvo hiperlinkova i poveznica u digitalnim medijima omogućava nam da se dodatno informišemo i potvrđujemo naša uvjerenja. To može dovesti do formiranja personalizovanih mjehurića informacija, gdje svako od nas konzumira sadržaj koji potvrđuje naša uvjerenja, bez izlaganja različitim perspektivama. Stoga je važno koristiti različite izvore informacija kako bismo dobili širu sliku stvarnosti i izbjegli upadanje u „balon“ informacija koji potvrđuje naše prethodne stavove.

Nema apsolutne zaštite od lažnih vijesti, ali postoje koraci koje možemo preduzeti da bismo smanjili rizik. Prvo, važno je koristiti različite izvore informacija i pažljivo procijeniti pouzdanost tih izvora. Često su pouzdaniji izvor tradicionalni mediji poput novina, radija i televizije, koji često imaju više vremena za provjeru informacija. Takođe je bitno provjeriti da li informacija potiče od službenog izvora i da li je potvrđena od strane više medija. Treba biti oprezan s informacijama koje se šire putem društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje, jer tu često nema dovoljno provjere i informacije se mogu lako proširiti bez provjere istinitosti. Takođe, važno je provjeriti da li digitalni mediji imaju impresum i jasno naznačenog urednika ili vlasnika, kako bismo bili sigurni u njihovu pouzdanost.

Digitalni otisak, ili digitalna tetovaža, obuhvata sve tragove koje ostavljamo na internetu tokom svakog korišćenja interneta. Metafora digitalne tetovaže ukazuje na trajnost ovih tragova, koji su praktično neizbrisivi. Sve što radimo na internetu, od objavljivanja fotografija do pregledavanja sadržaja, ostaje trajno pohranjeno. Iako se mnogi plaše da njihovi podaci mogu biti zloupotrebljeni ili praćeni, često komercijalni interesi stoje iza prikupljanja podataka. Algoritmi bilježe naše aktivnosti radi prilagođavanja personalizovanih oglasa, prikupljajući informacije o našim navikama i interesovanjima. Digitalni otisci mogu biti pasivni ili aktivni, pri čemu pasivni otisci uključuju informacije koje ostavljamo nesvjesno, poput IP adrese, dok su aktivni otisci rezultat svjesnih radnji kao što su popunjavanje online upitnika ili ostavljanje ličnih podataka na web stranicama.

Smanjivanje dijeljenja ličnih podataka je ključno. Takođe, trebalo bi da budemo oprezni tokom online rasprava, pazeći na jezik i način izražavanja. Moramo da imamo svijest o tome da je internet javni prostor kao i svaki drugi i da vodimo računa o tome kako se ponašamo. Treba paziti da ne ostavljamo lične podatke poput imena, adrese, brojeva telefona ili računa na nepouzdanim stranicama, posebno prilikom registracije ili prijave na različite servise. Bitno je biti svjestan aktivnosti na našim online nalozima i voditi računa o privatnosti profila na društvenim mrežama, objavljujući samo informacije koje želimo da budu javne. Takođe, važno je paziti da ne objavljujemo fotografije ili lične podatke drugih osoba, posebno maloljetne djece, kako bismo poštovali njihovu privatnost. Koristiti antivirusne programe i softvere za zaštitu od virusa i malvera kao dodatni sloj sigurnosti je preporučljivo, ali isto tako biti svjestan da lična pažnja i oprez igraju ključnu ulogu u zaštiti na internetu. Konačno, biti svjestan da svaki put kad se prijavimo na internet ostavljamo digitalni otisak, te birati pažljivo kako i gdje koristimo svoje podatke.

Vještačka inteligencija je aktuelna tema u posljednje vrijeme, često korištena kao alat za olakšavanje procesa kao što su kreiranje tekstova ili prezentacija. Primjena vještačke inteligencije može biti korisna u određenim situacijama, poput korekcije materijala ili razrade ideja, ali važno je shvatiti da ona ne treba da zamijeni ljudski rad, već da bude dodatna podrška.

Postoji više načina kako izbjeći zamke savremenog načina funkcionisanja, jedna od ideja je da se okrenemo konceptu digitalnog minimalizma. To podrazumijeva upravljanje vremenom na način da svedemo korištenje digitalnih tehnologija na minimum koji nam je potreban da bismo ostali informisani, ali ne i gubili previše vremena. Prilagoditi postavke naših uređaja, smanjiti vrijeme provedeno na društvenim mrežama, te se postepeno oslobađati nepotrebnih aplikacija može nam pomoći da se fokusiramo na stvarni život i zadržimo kontrolu nad našim vremenom i privatnošću.