ŠTA JE ŠMIT USTVARI NAMETNUO? Kako je deblokirao Federaciju i da li je izašao u susret HDZ-u?

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 03.10.22 13:21 ∙ 0

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit sinoć, u izbornoj noći, nametnuo je izmjene izbornog zakona, ali i Ustav FBiH koje su dugo gušile političke procese u BiH. Sudeći prema prvim reakcijama niko od političkih aktera nije zadovoljan

Političari iz Sarajeva su poručili da je Šmit dao više prostora HDZ-u kroz povećanje broja delegata u Domu naroda, odnosno dizanjem praga na 11 potrebnih glasova za donošenje odluke u Klubu jednog naroda.

S druge strane iz HDZ-a takođe nisu zadovoljni, te ove izmjene nazivaju kozemtičkim.

Šta je Šmit uradio?

Dom naroda sada će imati 80 delegata, umjesto dosadašnjih 56. Klubovi konstitutivnih naroda sada će imati po 23, umjesto po 17 delegata.

Prvi put će i Ostali iz svih kantona biti predstavljeni u Domu naroda jer se broj delegata u Klubu Ostalih sa 7 povećava na 11. Na ovaj način Šmit je pokušao „riješiti“ pitanje iz presude „Ljubić“.

Dati su rokovi i sada kantonalne skupštine ni po Ustavu FBiH neće moći blokirati delegiranje delegata u Dom naroda. Ukoliko to budu radili, CIK će popuniti nedostajuće delegate, prenosi Klix.

Za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH takođe je dat rok, pa će za nominovanje kandidata prvo biti potrebno 11 glasova u svakom klubu. Ukoliko se to ne dogodi onda će u narednom krugu u roku od nešto više od mjesec dana biti potrebno sedam glasova, a nakon 55 dana bit će potrebna svega četiri glasa.

Skraćen je, odnosno ograničen set pitanja koja definišu šta je to vitalni nacionalni interes, čime se sprječava neograničena zloupotreba vitalnog interesa.

Ustavni sud FBiH će birati članove Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa iz reda sudija tog suda.

ODLUKA O IZMJENI IZBORNOG ZAKONA BIH

Kako je Šmit deblokirao Federaciju BiH. Izmjenom izbornog zakona više ni jedna stranka, kao što je HDZ u prošlom mandatu, neće moći blokirati formiranje vlade u FBiH. Kako? Šmitovom izmjenom kroz povećanje broja delegata u Dom naroda FBiH sa 17 na 23 u svakom klubu konstitutivnih naroda te povećanjem broja delegata u klubu Ostalih sa 7 na 11, sada je za imenovanje, odnosno predlaganje predsjednika i potpredsjednika entiteta potrebno 11 ruku, odnosno polovina glasova u svakom klubu naroda.

Ukoliko klubovi u roku od 30 dana ne predlože kandidate za predsjednika i potpredsjednike FBiH, onda će za predlaganje kandidata biti potrebno sedam ruku u svakom klubu.

Ukoliko i to ne bude dovoljno, onda je nakon 50 dana dovoljno da četiri delegata u svakom klubu predlože kandidate. Time je faktički onemogućeno da bilo ko blokira formiranje vlasti u FBiH.

Predstavnički dom ima rok od 30 dana da glasa o predloženim listama. Nakon izglasavanja lista se dostavlja na glasanje i Domu naroda.

Kada je riječ o broju delegata iz kantona Šmit je istakao slijedeće:

– Za svaki kanton, broj stanovnika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih se dijeli brojevima 1, 3, 5, 7, itd. sve dok je to potrebno za raspodjelu. Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i Ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda i količnici Ostalih se redaju zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda i Ostalih stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu i grupi Ostalih se daje jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, s tim da će se u slučaju da kanton nema jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu primijeniti član 10.16 ovog Zakona. Najveći količnik za svaki konstitutivni narod i za Ostale u svakom kantonu se briše sa liste količnika tog konstitutivnog naroda odnosno sa liste količnika Ostalih. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i Ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi.

Ukoliko neka kantonalna skupština ne imenuje delegate u predviđenom roku, onda će Dom naroda iz skupština određenog kantona popuniti CIK svojom odlukom.

– Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta dodijeljenih jednom od konstitutivnih naroda ili grupi Ostalih koja ostanu upražnjena nakon provođenja postupka predviđenog u stavovima (1) i (2) ovog člana i popunit će nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.

ŠMITOVI AMANDMANI NA USTAV FEDERACIJE BIH

Prvi amandman koji je Šmit uvrstio kao sastavni dio Ustava FBiH je obaveza na međusobnu saradnju, koordinaciju i dogovor između kantona i Federacije BiH. To se prije svega može odnositi na popunjavanje Doma naroda te bi odbijanje kantona da imenuju delegate u Dom naroda predstavljalo i kršenje Ustav FBiH.

Novi amandman je i povećanje broja delegata sa 56 na 80.

Sastavni dio Ustava FBiH je i definicija: „Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovništva. Oni se biraju iz reda njihovih predstavnika, ako drugačije nije predviđeno zakonom. Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu“.

Dakle sada je i delegat iz reda Ostalih iz svakog kantona ustavna obaveza.

Skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od trideset (30) dana od dana ovjere rezultata izbora.

Izuzetno važna promjena se odnosi na rokove za donošenje zakona.

– Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka.

Ovo bi trebalo značajno ubrzati proces rada Parlamenta FBiH jer je do sada bio slučaj da pojedini zakoni budu u ladicama rukovodstva nekog doma i godinama čekaju na usvajanje ili odbijanje.

Šmit je ograničio i pitanje vitalnog nacionalnog interesa

Naime, dosadašnjim članovima u Ustavu FBiH 2/3 kluba nekog od konstitutivnih naroda moglo je pokrenuti pitanja vitalnog nacionalnog interesa za bilo koje pitanje, jer je u Ustavu FBiH pored jasnih odredbi šta je to vitalni interes, postojala i ona opća koja je glasila da je vitalni interes: …“ i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda.

Šmit je sada izbrisao tu odredbu te se više ne može zloupotrebljavati.

Ipak, u narednom amandmanu je naglašeno da ukoliko dvije trećine svakog kluba izglasaju da je neki zakon, akt ili propis od vitalnog interesa na osnovu gore definisanih vitalnih interesa, Dom naroda će taj zakon ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.

Za izbor delegata u Dom naroda koristi se popis iz 2013. godine.

Prva tumačenja su da će ove izmjene i dalje garantovati vlast HDZ-u, ali je i dalje sve na izbornim rezultatima i suština je što HDZ ima najviše glasova od svih hrvatskih stranaka i ima najbolju startnu poziciju u svim pregovorima. Odluka je nametnuta i bit će objavljena u Službenom listu.

U konačnici Šmit je presjekao političku trakavicu i u narednom periodu neminovno smirio političku krizu, iako će se zahtjevi HDZ-a definitivno nastaviti u pogledu izmjena koje se tiču izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata.

Pridružite se našoj Viber zajednici