(FOTO/VIDEO) SVETI TRIFUN NAJAVIO PLODNU GODINU AloOnline u čuvenom vinogradu, tradicija ispoštovana: Ko reže, taj i bere!

AloOnline.ba | Vijesti ∙ 14.02.24 14:11 ∙ 0

“Sve se počinje i završava se uz čašu dobrog vina”

FOTO/ALOONLINE.BA

Danas je Sveti Trifun, zaštitnik vinograda. U narodu se kaže da se na ovaj dan priroda budi, te zato ne čudi da su vinogradari izašli među čokote, te ispoštovali drevne običaje.

Reporter portala AloOnline.ba prisustvovao je orezivanju vinove loze u Vinariji Pajić u Brčkom, a domaćin Dragan Pajić se i ove godine potrudio da uradi sve kako treba, kako bi godina bila što berićetnija.

Kako smo saznali, čokoti se obavezno polivaju dobrim, prošlogodišnjim vinom kako bi sljedeća berba bila što bolja.

Početak dobrog vina nije u podrumu, već u vinogradu, a Sveti Trifun treba da pomogne da nebo bude milostivo prema našim vinogradima, jer u ovom poslu sve zavisi od njega.

Kakvu je godinu nagovijestilo vrijeme?

Po narodnim vjerovanjima, ako na svetog Trifuna pada kiša, vjeruje se da će uspješno roditi šljiva i da će biti dobra godina. Jedno od vjerovanja u narodu je da sa ovim danom stiže proljeće, da se budi priroda i najuzvišenije osjećanje kod ljudi – ljubav.

U nekim selima Sveti Trifun se slavi kao zavjetni dan, jer se smatra da on štiti sela od grada i poplave. Prema vjerovanju, Sveti Trifun je čuvar bilja i štiti ga od raznih štetočina. Obično se njemu mole da sačuva njive i vinograde od skakavaca, gusjenica i drugih insekata.

Sa druge strane, ako na Trifundan pada snijeg ili kiša, biće kišna i rodna godina, ako je vedro, godina će biti sušna i nerodna.

Narod još kaže: „Triša zabo ugarak u zemlju, pa zato snijeg i led počinju da se tope“.

S obzirom na klimu prethodnih godina, poznavaoci prilika tvrde da bi ova mogla da bude berićetna.

PRNJAVOR I VINARIJA „FAZAN“ KRIJU VINO NAJFINIJEG OKUSA Ljubav i nesebična posvećenost iznjedirili buteljirano piće koje nema konkurenciju

“Sve počinje i završava se uz čašu dobrog vina”

Republika Srpska se pokazala kao pogodan teren i za vinogradare. Mnogi su podigli vinograde, a neki su čak i izgradili i unosan porodični biznis.

Viziju o vinogradarstvu imao je i Dragan Pajić, a uz trud, rad i zalaganje svoje imanje, djedovinu porodice Pajić, danas krase vinogradi koji se prostiru na šest i po hektara, te vinarija u kojoj teku crvena, roze i bijela vina.

Pajić kaže da se ideja o vinogradu rodila sasvim spontano jer je često poslom odlazio u Austriju i prolazeći kroz Hrvatsku i Sloveniju vidio zasađene vinograde na mnogim lokacijama, koje su čak nepristupačnije od one koju je naslijedio u selu Bukvik.

„Uvidom u zemljišne knjige koje datiraju još od davne 1718. godine naišao sam na podatak da su se mnoge parcele u selu Bukvik u to vrijeme zvale „vinogradi“. Čak i danas ima poneka parcela koja se u gruntovnim knjigama tako vodi. Tragom tih podataka, ali i uvidom u crkvene knjige i priče nekih starijih osoba, saznali smo da su na tom području nekada bile zasađene vinove loze. Međutim, pod najezdom Otomanskog carstva vinova loza je iskrčena i tu su zasađene neke druge kulture. Od tada više niko tu nije uzgajao vinovu lozu“, kaže.

On dodaje da mu je to bio dodatan podstrek da baš on bude taj koji će vratiti vinovu lozu u selo.

Prvi čokoti na imanju porodice Pajić zasađeni su 2013. godine na visoravni, koja se nalazi na oko 100 metara nadmorske visine. Tri godine kasnije obavljena je prva berba, i tada su ujedno potekla i prva vina u vlasništvu ove porodice.

“Ko reže, taj i bere”

Kao i pravljenje vina, orezivanje vinove loze je dijelom nauka a dijelom umjetnost, spoj vještine i znanja sa dozom ljubavi.

Orezivanje vinove loze je dio uzgoja, procesa kojim biljku pretvarate u mnoštvo plodova a kasnije i u vino. Od rezidbe loze, zavisi i kolika će berba biti kao i kakav kvalitet samog vina ćete dobiti.

Stoga, ne bi trebalo pristupati ovom procesu na bilo kakav način, već sa dobrom pripremom i praćenjem smjernica.

– Kada govorimo o rezidbi vinove loze, obično mislimo na prosto skraćivanje grana, uklanjanje lišća i zaostalog ploda. Ali zapravo je stvar mnogo ozbiljnija. Orezivanje utiče na količinu i kvalitet grožđa koje ćete dobiti u fazi berbe ali je i odlična preventiva mnogim bolestima i sprečavanju truljenja.

Orezivanje pomaže da se energija vinove loze fokusira na proizvodnju manje količine najboljeg mogućeg grožđa – kažu u Vinariji „Fazan“ nadomak Prnjavora.

Orezivanje vinove loze omogućava da oslobodimo biljku da „prodiše“, dobije više sunčeve svjetlosti i vazduha.

Takođe, orezivanjem kontrolišemo i koliko će svaki nov izdanak rasti i utičemo ne samo na prinos već i na kvalitet i stil vina.

Ako vinova loza dobija dovoljno sunčeve svjetlosti, očekujemo svakako i bolju zrelost, što rezultira i većom količinom šećera u grozdu koje dalje utiče na proces fermentacije.

Priroda se pobrinula da sve bude savršeno i logično povezano u jedan pun krug koji počinje njegom biljke a završava se nazdravljanjem sa čašom punom kvalitetnog vina.

Postoji uzrečica medu vinogradarima da “Ko reže, taj i bere”.