(FOTO/VIDEO) SVE ŠTO TRUDNICA TREBA ZNATI OD PORODA DO DOJENJA Vlatka Bojanić za AloOnline: Rađanje djeteta treba da bude pozitivno, a ne traumatično iskustvo
FOTO: ALOonline
Da bi trudnica na svijet donijela zdravo potomstvo uz što manje pretrpljenih bolova i trauma, potrebno je da bude i psihički i fizički spremna za „svečani čin“ poroda, a Banjalučanka Vlatka Bojanić već 13 godina ostvaruje humanu misiju i vrši navedene pripreme sa ženama koje su u drugom stanju.
Naša sagovornica magistar je zdravstvene njege, a na studijama joj se javila ideja o osnivanju škole za trudnice jer je, kako kaže, na katedri ginekologije uočila da žene nemaju s kim podijeliti svoje iskustvo dok su u „blagoslovenom stanju“.
Tako se izrodila Vlatkina škola „Radosnica“ kroz koju je prošlo mnoštvo trudnica, od kojih na kraju najčešće dobije povratnu informaciju da je „sve bilo kako je rekla“.
– Shvatila sam da žene nemaju mjesto gdje bi dolazile da se druže, podijele svoje strahove, iščekivanja i nedoumice. Željela sam da osnujem školu kako bi im tim stručnjaka pružio adekvatnu podršku na jednom mjestu. Prijavila sam se na projekat ženskog preduzetništva, pričala sa ginekolozima koji su me podržali i na kraju pobijedila na konkursu – počinje svoju priču za AloOnline Vlatka Bojanić.
Trudnoća: Vježbe disanja i tiskanja
Sagovornica ističe da su problemi sa kojima se susreću trudnice brojni, a najčešće se boje samog čina poroda i na prve časove dolaze jako uplašene.
– U razgovorima sa ginekolozima one iznose svoja zdravstvena stanja i tegobe pa se onda vrše konsultacije. Neke imaju problema sa anemijom, neke sa visokim pritiskom, neke sa povišenim šećerom ali mi smo tu da njima otklonimo sve nedoumice – kazala je Vlatka.
Nezaobilazan dio psiho-fizičke pripreme u „Radonsici“ jesu vježbe za trudnice, a njih sagovornica obavlja „jedan na jedan“ i uživo.
– Moraju se proći tehnike disanja kao priprema, a one su jako važne i moraju biti savladane da bismo mogli uvesti i pravilno izvođenje vježbi. Ljudi to uglavnom uzimaju „zdravo za gotovo“, danas svuda imaju vježbe i pripreme za trudnice koje nisu adekvatne i ako nemate tehnike disanja u programu trudnica, ne treba da budete u toj priči. Svi parametri prije trudnoće ne vrijede u trudnoći. Tada se sve mijenja, naziva se „drugo stanje“ s razlogom. Ne može svaka trudnica da radi iste stvari i zato se vježbe izvode pojedinačno prema njenom ginekološkom nalazu. Mi uzmemo anamnezu i tek onda pristupamo vježbama za porod – kazala je Vlatka.
Dodaje da su rezultati vježbi sjajni i da postoje višestruki benefiti.
– Žene nikako da se osvijeste da te vježbe sutra donose snagu za porod. Vježbama disanja se uči savladavanje kontrakcija na porodu, pomoću njih opuštamo matericu. Ako nemate profesionalca koji se na adekvatan način bavi vježbanjem u trudnoći, nemojte ni vježbati. Najbolje je da u tom slučaju izađite vani i što više šetate – izjavila je naša sagovornica.
Savjeti za trudnice i stigmatizacija škola za trudnice
Porod, kako kaže Vlatka, treba da bude najljepši čin u životu žene i treba da bude pozitivno, a ne traumatično iskustvo.
Ističe da je jedan od najvećih problema o tome šta porodilje pričju o porodu, te kako se priče prenose sa koljena na koljeno.
– Iz mnogo priča dobije se osjećaj da je to nešto ružno, teško, da mi to nećemo moći. Govorimo da su babice skakale po nama i slično. Žene kada nauče pravilno da dišu i prođu svu psiho-fizičku pripremu nauče i kako disanjem možemo uticati na lučenje adrenalina, a važno je znati da je on neprijatelj u porođaju. Dešava se da suprimira efikasne kontrakcije i to je najgora stvar koja se trudnici može desiti jer u porođajnoj sali zbog toga može biti satima, a nama je cilj da porodilje što prije izađu iz sale – objašnjava Vlatka i dodaje da je izuzetno važno da se trudnice okruže pozitivnim ljudima, da ničije iskustvo nije mjerodavno. Predlaže im da čitaju fine knjige i upišu odgovarajuću školu za trudnice.
Kao neko ko se godinama bavi ovim poslom Vlatka ističe da je stigma u vezi sa psiho-fizičkom pripremom za porod i dalje prisutna.
– I dan danas imate situaciju da ljudi kažu: „zašto se pripremate za porod kad je to prirodna stvar„. Najčešće čujem „ma to ide samo od sebe, kako su se naše babe porodile„. I to jeste činjenica, svi ćemo se mi poroditi, ali postoje metode koje nam mogu poboljšati i olakšati porod- zaključuje naša sagovornica.
Koje greške prave porodilje?
– Prva greška, što je simpatično, porodilje nose putnu torbu kao da idu na ljetovanje, a ne na porod. Ponoviću, kao što govorim svojim polaznicima, na porod nosimo samo ono što nam je neophodno, a torba sa svim stvarima bude donesena na odjel babinjara – kazala je Vlatka.
Kao najveći problem sagovornica ističe neadekvatno napinjanje, a ono je najvažnije u toku poroda.
– Često čujemo iskustva kako žene nisu znale da guraju, da je babica pritisla svod materice, da su na njih galamili, da su im popucali kapilari u očima i po tome odmah znam da porodilja nije sarađivala u porodu i da nije znala adekvatno da napinje. Kada pripremam žene kažem im: „mi se porađamo, a drugi nam samo asistiraju u porodu“. Ne mogu se babica ili ljekar za nas poroditi. To je naš voljni čin i svu snagu treba da iskoristimo da ono prođe najlakše moguće – izjavila je Vlatka.
Prirodan porod ili carski rez
Ističe da uvijek treba prioritet dati prirodnom porodu.
– Niz prednosti je za vaginalni porod. C-sekcija je tu samo kada je neka indikacija u pitanju. Mi tačno znamo šta je indikacija za carski porođaj i ako je on nužan, onda nije upitan. Ako postoje tumori, disproporcija karlice, višeplodne trudnoće (blizanci mogu na vaginalan način), herpes genitalis majke koji ni ne srećmo više, poprečan položaj ploda, onda se odrađuje carski rez. Žene i dalje zbog svog straha žele da se porode na carki rez što je nepotrebno pogotovo danas kada imamo sve moguće pripreme za lakši prirodan porod – izjavila je Vlatka za AloOnline.
Epidural pri porodu
Vlatka je pobornik upotrebe epidurala u porodu i kaže kako ga mnogo žena naziva „hepidural„.
– To je isto kao kada idete kod stomatologa, neko želi sa anestezijom da popravi zub, neko ne. Treba se na vrijeme informisati i to prvenstveno treba da bude odluka porodilje. Anesteziolozi su na uslugama trudnicama, mi radimo edukaciju i pripremu sa anesteziolozima gdje žene mogu pitati sve što ih zanima u vezi sa epiduralom. Uz njega i tehnike disanja to je gospodski porođaj – izjavila je naša sagovornica.
Fokus na dojenju
Vlatkina misija je da žene doje. To je, kako kaže, zalog za naše zdravo potomstvo.
– Neophodno je da čitavo društvo učestvuje u tom periodu jer sve utiče na dojenje. Još uvijek ono nije podignuto na nivo na kojem treba biti. Čak i danas imate žene koje kažu da nisu mogle da doje jer nisu imale mlijeka. To je najčešći mit koji čujemo u svom radu. Naše bolnice su „bejbi frendli“ i trebala bi se pružiti njega i podrška što se tiče dojenja, ali često to nije slučaj i porodilje ne dobiju onoliku podršku koju bi one htjele. Često i same žene ne rade ništa povodom toga da same nauče vještine u dojenju. Dobra dojilja je ona koja hoće da doji, ona koja je već za vrijeme trudnoće odlučila da doji i koja je unaprijedila tehnike dojenja – naglasila je Vlatka.
Kako kaže, pritisak oko žena koje nisu dojilje je ogroman sa svih strana pa i na društvenim mreža.
View this post on Instagram
– Kada imate nekoga u svom okruženju ko nije dojio, umjesto da taj neko radi na sebi on govori „šta se patiš, ima formula“ ili „što ne spavaš noćum uključi formulu, neka bebu hrani neko drugi“. Tu se uključe „pomagači“ koji su u stvari, dugoročno gledano, odmagači. Zatim čujemo „pa vidiš da je mlijeko slabo“ što je nemoguće, to su mitovi. Dojenje je puno mitologije, ali naše žene to tako prihvataju i to se prenosi sa generacije na generaciju i na kraju dobijate populaciju koja jako brzo odustaje od dojenja. Imate, s druge strane, žene koje imaju dugoročnu laktaciju i onda naiđu na osudu društva. Gornja granica u dojenju ne postoji. Žena može da doji dokle god je to ugodno njoj i njenom djetetu. Donja granica je minimalno šest mjeseci. Ko uspije do godinu dana, sjajno! – ispričala je Vlatka za AlOonline.
Dodaje da pedijatar nekada ne bude zadovoljan napretkom bebe pa propiše formulu, ali to ne mora nužno da znači da odmah mora da se uvodi.
– Žena može da odradi dodatnu stimulaciju izdajanjem. Prvo treba sve probati, a da formula bude na posljednjem mjestu. Nikada nemojte dozvoliti da formula izgura dojku. Svakom podoju treba da je ponuđena prvo dojka, pa ako se mora dati formula, onda neka ide naknadno – poručila je Vlatka.
Dodaje da nikada neće podržati doborovoljno odbijanje dojenja, ali da na to ima pravo svaka žena.
– Ja to nikada neću podržati, ali neću ni osuditi. Samo, volim da pitam te majke gdje je tu „bebin izbor“ jer ona ima pravo da se hrani na najadekvatniji način, a to je majčino mlijeko. To nam treba biti vodilja, da svoju bebu hranimo na najkvalitetniji način – izjavila je Vlatka.
Dodaje da u dosadašnjem radu sa trudnicama nije srela mnogo žena koje su odbile dojenje.
– Žene većinom izražavaju želju da doje i zaista se trude da održe laktaciju – poručuje sagovornica.
Vježbe nakon poroda za mamu i bebu
Za kraj razgovora sagovornica je istakla značaj vježbi za majku i bebu.
– One se rade u etapama. Može se raditi i od rođenja do trećeg mjeseca, ali ja ne radim taj ciklus jer mi je iskustvo pokazalo da je naporno majkama da se organizuju u tom periodu. Skoncentrisana sam na period nakon trećeg mjeseca, najčešće su to grupe sa bebama 6-9 i 9-12 mjeseci. Vježbe su neophodne, nauče buduće roditelje kako rukovati s bebom. Postoji niz mladih roditelja koji ne znaju postaviti pravilno pelenu, još uvijek bebe uzimaju za noge i podižu što dovodi do toga da beba bljucka.
Između ostalog, uče kako se nosi beba da bi podrignula i slično. Mi pomažemo bebi da uči pravilne psihomotorne obrasce, kako da se sa stomaka okrene na leđa i obrnuto, kad se posjeda, kad puza, kad prohodava… Suočimo se s tim da neke bebice preskoče neku fazu, a važno je da ne preskaču, pa majke nauče kako da pomognu bebi da prođu sve faze. Često griješe kada ne žele da ih ostave na podu, a to je najbolji metod za psihomotorni razvoj bebe. Primijetila sam da mnogo ušuškvaju bebe, da strahuju od toga da će pasti, ali ja im uvijek kažem da kada padne – ona će ustati jer tako bebe uče. Uočila sam da ih i zatrpavaju igračkama. Uvijek kažem, dajte manji broj igračaka, svaki put dajte drugi oblik, drugu strukturu – zaklljučila je Vlatka Bojanić za AloOnline.
BONUS VIDEO:
Možda vas zanima
Vijesti
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
