Navršilo se 19 godina od martovskog pogroma nad Srbima na KiM
U Manastiru Gračanica u 11.00 časova parastos će služiti NJegovo preosveštenstvo episkop raško-prizrenski Teodosije, a potom će biti položeno cvijeće ispred umjetničke instalacije „Mising“ na kojoj se nalaze fotografije nestalih.
U Domu kulture biće otvorena izložba radova sa Likovne kolonije „Jesen u Prizrenu 2022“ i svečana akademija.
Iz Doma kulture je najavljeno da će akademiji prisustvovati predstavnici Eparhije raško–prizrenske i kosovsko-metohijske, Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, lokalnih samouprava, Udruženja porodica „Kosmetski stradalnici“, te učesnici Likovne kolonije.
Nastupiće Ansambl „Venac“, Hor prizrenske bogoslovije, glumac Narodnog pozorišta Priština Nebojša Đorđević i članovi Škole baleta „Gračanica“.
U martovskom pogromu 17. i 18. marta 2004. godine ubijeno je najmanje 19 ljudi, od kojih su 12 bili Srbi. Oko 150 Srba je ranjeno ili premlaćeno u kućama.
Ubijeni su Borivoje Spasojević i Jana Tučev u Kosovskoj Mitrovici, Nenad Vesić je podlegao ranama zadobijenim od bombe u Lipljanu, Dobrivoje i Borko Stolić u selu Drajkovce u opštini Štrpce, Slobodan Perić u Gnjilanu, Zlatibor Trajković u Kosovu Polju i Dragan Nedeljković je izgorio ispred ulaza u Bogosloviju u Prizrenu.
Prema zvaničnim podacima Unmika i Kfora, protjerano je oko 4.000 Srba, uništeno 800 srpskih kuća i zapaljeno 35 manastira i crkava, a više desetina srpskih grobalja devastirano.
Na meti albanskih hordi su bili Srbi, crkve i manastiri u svim urbanim sredinama i prigradskim naseljima poput Srba u Svinjaru oslonjenom na južni dio Kosovske Mitrovice, Cerskoj ulici i Mašinskom parku u Obiliću, stambenim četvrtima „Ju program“ u Prištini i Kosovu Polju, Patrijaršijskoj ulici u Peći, Gavran naselju i Srpskoj ulici u Gnjilanu i nizu drugih „džepova“ u kojima su Srbi pretekli tokom prethodnih pet godina apsolutnog bezvlašća na Kosovu i Metohiji.
Gorjele su crkve Svetog Nikole u Prištini, Bogoslovija i Sveti Arhangeli u Prizrenu, Devič u Srbici, Sveti Ilija u Vučitrnu, Crkva Svetog Andreja u Podujevu čiji su krst polomile i oborile razularene albanske horde slaveći progon posljednjih Srba iz te opštine i još niz srpskih svetinja širom južne srpske pokrajine.
BONUS VIDEO: