SKRNAVLJENJE SRPSKIH SVETINJA NA KOSOVU GNUSNI „TREND“ KOJI TRAJE GODINAMA OEBS na KiM: Najviše incidenata počinjeno na vjerskim objektima SPC
Na Kosovu i Metohiji je od 2014. do 2020. godine zabilježeno 247 incidenata na kulturnom naslijeđu i vjerskim lokalitetima, a najviše incidenata u kojima motiv nije novac počinjeno je u crkvama i na grobljima koja pripadaju SPC, navedeno je u izveštaju Misije OEBS-a na KiM „Zaštita kulturnog nasleđa na Kosovu“.
U izveštaju koji je predstavljen u Prištini precizirano je da se od tih 247 incidenata, 112 odnosi na krađe novca ili imovine. Od toga su 63 krađe izvršene u džamijama, a 42 u objektima Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Porast prijavljenih krađa, kako navode, ukazuje na ekonomski motiv ovih krivičnih djela protiv vjerskih lokaliteta, a sve češće prijavljivanje ukazuje i na veću svijest javnosti.
Više od polovine počinjenih krivičnih djela usmjereno ka vjerskim objektima SPC
Na odnose između Srpske pravoslavne crkve i kosovskih institucija kako navode, negativno je uticao zahtjev Kosova za članstvo u Unesko, odbijanje zahteva SPC za izdavanje dozvole za obnovu Crkve svetog Nikole koji se nalazi unutar Manastira svetih Arhangela u Prizrenu, nesprovođenje odluke Ustavnog suda o vraćanju 24 hektara zemljišta manastiru Visoki Dečani…
Zbog toga su, kako je navedeno, predstavnici SPC prestali da prisustvuju sastancima Savjeta za sprovođenje i nadgledanje.
U poređenju sa krađama u kojima je motiv novac, incidenti u kojima su mete kulturno naslijeđe i vjerski lokaliteti, a u kojima motiv nije novac, pokazuju drugačiji trend jer je 57 odsto od 135 incidenata počinjeno u crkvama i na grobljima SPC.
Takođe, za šest godina, odigralo se 86 incidenata vandalizma na vjerskim objektima. Više od polovine njih (48) bilo je usmjereno protiv vjerskih objekata SPC, dok je 25 počinjeno protiv Islamske zajednice.
Počinjeno je šest djela skrnavljenja, pri čemu je u jednom slučaju vandalizovana jedna crkva SPC, a u pet slučajeva oštećena su groblja i nadgrobni spomenici.
„Policija Kosova je prenijela tužilaštvu informacije o svim incidentima protiv kulturnog i vjerskog nasleđa. Međutim, samo ograničen broj je dalje obrađen i prosleđen pravosuđu. U većini slučajeva ili nije moglo da se utvrdi ko je počinilac ili je šteta bila mala“, navodi se u izveštaju OEBS.
VŠE O OVOME PROČITAJTE OVDJE.
BONUS VIDEO: