On je na panelu posvećenom zapadnom Balkanu, u organizaciji Atlantskog savjeta u Vašingtonu, tokom konferencije na kojoj je jedna od panelistkinja bila i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, rekao da bi realizacija Južne interkonekcije omogućila BiH da preko terminala za tekući gas na Krku u Hrvatskoj uveze gas koji nije ruskog porijekla, ali da je glavni problem političke prirode.

Siberel je rekao da je riječ o projektu koji podržava američka administracija i naglasio da su ga podržale i prva administracija Donalda Trampa, administracija Džoa Bajdena, kao i druga Trampova administracija.

„Mi smo analizirali projekat, mislimo da je jako interesantan, nedavno smo o tome razgovarali u Sarajevu i smatramo da je to projekat koji se definitivno može finansirati jer će generisati prihod. Finansiranje nije problem, izgradnja nije poseban problem, problem je politički, domaći, i način na koji će se ići naprijed. Mi jesmo zainteresovani, ali vidjećemo možemo li išta uraditi s vlastima. Namjera postoji, ali je komplikovano. Još nismo imali priliku da radimo u BiH, radili smo u susjednim zemljama i ovo bi bio sjajan projekat za početak“, rekao je Siberel.

Na prethodnom panelu Željka Cvijanović istakla je da je i Republika Srpska zainteresovana za američke investicije.

„SAD prvi put imaju snažan ekonomski pristup jer žele implementirati projekte, ne samo u Federaciji, gdje se trenutno govori o Južnoj interkonekciji, već i u Republici Srpskoj. Razgovaram sa predstavnicima američkih institucija da vidimo šta se može realizovati i kod nas, jer smo zainteresovani za američke investitore. Govorimo o oblastima poput infrastrukture i energetike i u tom smislu sam optimista“, naglasila je Cvijanovićeva.

Dodala je da je uslov za saradnju pošten pristup prema svim stranama, bez nametanja rješenja, sankcija i favorizovanja jedne strane. Takođe je istakla da će ostanak Republike Srpske u BiH zavisiti i od mogućnosti da se narodi u BiH dogovaraju bez nametanja rješenja od strane, kako je navela, neimenovanog stranca, misleći na OHR.

Na jednom od panela govorili su i Džonatan Mur, bivši šef Misije OEBS-a u BiH, i Kristofer Hil, bivši američki ambasador u BiH.

Mur je pozdravio ukidanje sankcija zvaničnicima Republike Srpske, ističući da je nemoguće isključiti trećinu zemlje i očekivati dogovor.

„Malo bi tronožaca ostalo uspravno ako mu ostavite samo dvije noge. To je bila poruka da domaći lideri moraju preuzeti odgovornost. Ta poruka nije bila upućena samo onima pod sankcijama, već i Bošnjacima i Hrvatima“, rekao je Mur.

On je poručio da se ne može očekivati da američka administracija radi posao domaćih lidera i dodao da se u Vašington ne dolazi sa molbama, već sa konkretnim projektima. Istakao je da postoje američke kompanije koje žele da investiraju u region kao partneri, ali da je neophodno ponuditi jasnu viziju.

Kristofer Hil rekao je da je najveća promjena u odnosu na ranije administracije to što fokus više nije na evropskim integracijama, već na biznisu i investicijama, posebno u energetici, s ciljem smanjenja ruskog i kineskog uticaja.

„Interes će biti u biznisu onoliko koliko zemlje budu sposobne da sarađuju. Ako dođete kao mala zemlja, interes je ograničen, ali ako dođete kao region sa velikim energetskim projektom, to može privući pažnju“, rekao je Hil, dodajući da bi zemlje trebalo da se uzdrže od sukoba i predlažu projekte koji jačaju regionalnu saradnju, pišu Nezavisne novine.