Danas je i zvanično počela predizborna kampanja za predsjednika Republike Srpske, koja će trajati do 22. novembra.

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske biće održani u nedjelju, 23. novembra, a za tu funkciju boriće se šest kandidata Branko Blanuša (SDS), Siniša Karan (SNSD), Dragan Đokanović (Savez za novu politiku), Nikola Lazarević (Ekološka partija Republike Srpske), Igor Gašević (nezavisni kandidat) i Slavko Dragičević (nezavisni kandidat).

Prema svim procjenama, glavna izborna utakmica odvijaće se između kandidata SDS Branka Blanuše, koga su podržale sve opozicione stranke u Republici Srpskoj, te kandidata SNSD, Siniše Karana, iza koga je stala vladajuća koalicija u Srpskoj.

Sudeći prema ponašanju kandidata vladajuće koalicije, odnosno njegovoj skoro pa potpunoj odsutnosti u medijima u posljednjih mjesec dana, aktuelna vlast u Srpskoj prilično je uvjerena u to da je Siniši Karanu dovoljno da se na izborima samo pojavi.

Ono što je zanimljivo jeste to da je Branko Blanuša, univerzitetski profesor, bivši dekan Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci i čovjek s najvišim naučnim referencama, svojevremeno živio u Finskoj pa se tako, po mnogima, mogu povlačiti paralele između njegovog “autsajderskog” statusa i uvjerenja u sigurnu pobjedu Siniše Karana, koja stižu od strane aktuelne vlasti u Republici Srpskoj.

Politički analitičar Radomir Nešković smatra da kandidat SNSD, kao košarkaši Srbije, već u startu ima status favorita i kandidata koji može da računa na određeni siguran broj glasova.

"To su ljudi koji pripadaju SNSD i to su njihovi čvrsti birači, kao i birači njihovih koalicionih partnera. Može se računati u startu da je Karan u prednosti, odnosno da ima veliki broj sigurnih birača koji će po “službenoj dužnosti” glasati za njega", kaže Nešković za Srpskainfo.

Međutim, prema njegovim riječima, izborna kampanja, bez obzira što traje kratko, pokazala je da Blanuša ide na aktivizaciju glasača SDS, kao i onih što ne glasaju, ali nisu zadovoljni postojećim stanjem.

Ako se kandidat SDS i opozicije za predsjednika Srpske bude bavio “sitnim temama”, dodaje Nešković, njegove šanse za pobjedu drastično će opadati.

Kandidat za predsjednika Republike Srpske ne bi trebalo da se bavi temama kao što su “ovaj je ono ukrao”, “onog treba zatvoriti”, “ovog treba smijeniti”. To nije priča predsjedničkog kandidata. To je priča kandidata za narodnog poslanika. Blanuša bi trebalo da se okrene “višem nivou” i da priča o temama koje priliče predsjedniku – smatra Nešković.

Ističe da je, u sadašnjem trenutku, nezahvalno prognozirati ko će pobijediti na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Srpske.

[caption id="attachment_339105" align="alignnone" width="451"] foto: FES BiH[/caption]

"Sve zavisi od toga šta će Blanuša uraditi jer Karan ima veći broj sigurnih birača, ali je ograničen u političkom djelovanju i mora braniti postojeći program vlasti", kaže Nešković.

Politički analitičar Tanja Topić ocjenjuje da je u posljednje vrijeme vidljivo da je Branko Blanuša, kao kandidat opozicije, na neki način uspio da “osvoji” medijski prostor.

Djeluje da je Blanuša uspio da prevaziđe manjkavost iz početka kandidature, kad je osnovna zamjerka bila to da je nepoznat široj javnosti. Na drugoj strani, imamo kandidata vlasti iza koga stoji stranačka samouvjerenost, s obzirom da nastupa s puno jače pozicije moći i vlasti, a koji se do sada samo dva puta pojavio u medijima – kaže Topićeva za Srpskainfo.

Jednom je, podsjeća ona, Siniša Karan bio ispraćen u medijima kako dijeli obrok sa studentima u menzi, dok se drugi put, kako navodi, oglasio povodom odluke Ustavnog suda BiH o odbijanju apelacije Milorada Dodika.

"Kao da se negdje, između redova, može pročitati ignorantski odnos SNSD prema izborima. Kao da se otvara prostor da ti izbori ne moraju biti održani. Ono što je važno jeste to da se nastoji izvući dio apstinenata da izađu na izbore i da se stvori neophodnost promjene društvene paradigme i vrijednosti. Da se cijeni znanje, skromnost, čestitost, poštenje. Pitanje je koliko će se u tome uspjeti, a važno je i da se prevaziđu animoziteti koji postoje unutar opozicionih političkih partija", zaključuje Topićeva.