Dugogodišnjim angažmanom na čelu Aktiva mladih Socijalističke partije imao je priliku da oslušne puls onih koji su na početku životnog puta. Vodeći Muzej Republike Srpske iz „prve ruke“ se bolje upoznao sa istorijom i tradicijom ljudi na ovim prostorima i spoznao značaj zaštite našeg bogatog kulturnog nasljeđa. To je čovjek koji kristalno jasno vidi budućnost, a i te kako je svjestan prošlosti.
Davor Strika, kandidat Socijalističke partije za odbornika u Skupštini Banjaluke, u razgovoru za AloOnline.ba pojasnio je na koji način će se boriti za bolju Srpsku i za bolju Banjaluku, što je i moto stranke čiji je kandidat na ovogodišnjim, lokalnim izborima.
Kako ste se odlučili na to da povjerenje date upravo Socijalističkoj partiji?
Odgovor na to pitanje je jednostavan. Socijalistička partija, pripadnost, orjentacija ka ljevičarskoj, socijalističkoj ideji, nešto je što je u mojoj porodici generacaijama. Ljevičarstvo mi je u genima, u krvi.
Još moj pokojni djed, kasnije i majka, onom bivšem sistemu bili su članovi Komunističke partije ili članovi podmlatka socijalističke omladine, da bi nakon svih ovih ratnih dešavanja i izbjeglištva nastavili da žive i da afirmišu svoj rad kroz Socijalističku partiju.
Tako da, onog trenutka kada sam se trebao odlučivati za svoj politički život, djelovanje i rad, logičan je izbor bila Socijalistička partija.
Socijalistička partija je jedna od partija koja daje šansu mladim ljudima. Po čemu se mladi socijalisti razlikuju ili izdvajaju u odnosu na omladinske organizacije drugih političkih partija?
Socijalistička partija je možda i jedina partija u ovom trenutku u Republici Srpskoj i BiH koja afirmiše mlade ljude na ovakav način na koji se to radi kod nas. Pogledajte samo rukovodstvo i strukturu Socijalističke partije. Imamo Nikolu Vukčevića, koji je sa 35 godina potpredsjednik Socijalističke partije. Srđana Todorovića, Nedeljka Jovića koji se nalaze u svojim kasnim tridesetim. Pa, na kraju krajeva i moja malenkost.
Naša lista, ne samo u Banjaluci, već i u drugim opštinama predstavlja izuzetno mladu i podmlađenu listu. To su ljudi u svojim najboljim godinama, nosioci progresivnih i kvalitetnih ideja, te plana i programa kako da unaprijede svoje lokalne zajednice.
U kadrovskom smislu, Socijalistička partija daje šansu mladima da kreiraju politike, da ih formiraju i sprovode.
Mislim da se mladi lako snalaze unutar jednog dobrog kolektiva, dobre priče i dobre grupe ljudi. Svakodnevno nam prilaze ljudi različitih generacija, a naročito mladi koji su prepoznali jednu novu energiju i priču u Banjaluci sa jednom mlađom garniturom političara i mislim da će to da donese samo pozitivne rezultate u budućnosti.
[caption id="attachment_603091" align="aligncenter" width="300"]
FOTO: Muzej RS[/caption]
Kampanju u Banjaluci ste počeli porodičnom šetnjom i tim poslali poruku da stranka njeguje i promoviše tradicionalne i porodične vrijednosti. Kakav je konkretno Vaš plan za prosperitet Banjaluke?
Nama je porodica stub društva, osnovna ćelija iz koje se razvija čitavo društvo, država, narod, nacija. Promovišemo zdrave, tradicionalne vrijednosti. Smatramo da je potrebno da se posvećuje više pažnje pronatalitetnim mjerama i samim tim, logičan slijed stvari bio je da našu kampanju počnemo baš na takav način.
Moramo raditi na afirmisanju porodice, pronatalitetnim mjerama, subvencionisanju stanova za mlade bračne parove, izgradnji novih vrtića... Ove godine više od 2.000 djece nije dobilo mjesto u vrtiću. Pokrenuli smo kampanju i zalažemo se da se naprave minimalno četiri nova vrtića u naseljima Lauš, Starčevica, Kočićev Vijenac i Obilićevo. Potrebno je da se vrtići prave i u prigradskim naseljima kako bi se to pitanje riješilo.
Pored tog, Banjaluka svakodnevno ima hroničan problem sa saobraćajem, nedostatkom parking mjesta. Potrebno je da se naprave dvije ili tri parking garaže. Mora se raditi i na izgradnji kanalizacione mreže, riješiti problem vodosnabdijevanja. Potrebno je da se riješi i kolektor u Vrbasu. Jedan od prioriteta je i turistička ponoda, te stvaranje ambijenta da mladi ostaju u Banjaluci i da se smanjuje nezaposlenost.
Sve smo to definisali našim planom i programom, a ono što je najbitnije jeste što imamo listu kvalitetnih, obrazovanih ljudi svih starosnih doba i iz svih branši, koji su sposobni da odgovore na sve ove izazove.
Kako biste ocijenili protekle 4 godine u Banjaluci? Šta je pozitivno urađeno?
Banjaluka u svakom slučaju mora bolje. Naša partija spada u grupu onih koji smatraju da uvijek može bolje. Banjaluka zaslužuje da se bolje pozicionirana, te da se bolje i perspektivnije razvija. Ovom gradu je potreban jedan sistemski, strateški pristup u razvoju jer ima ogromne razvojne potencijale.
Proteklih mjeseci ste obilazili i prigradska naselja. Kakva je situacija na terenu?
To nam je u sklopu posla. Mi smo, ne samo u prethodnih nekoliko mjeseci, već i u toku čitave prošle godine obilazili mjesta na teritoriji Banjaluke. Razgovarali smo sa nekoliko desetina hiljada naših sugrađana i vrlo dobro smo svjesni svih problema i izazova sa kojima se suočavaju.
Ono što je najbitnije jeste, što s ponosom ističem, da građani prepoznaju našu ideju za bolju Banjaluku, da prepoznaju naš koncept i našu platformu te plan usmjeravanja i razvoja Banjaluke.
Najbitnije od svega je to što građani prepoznaju naše kandidate. Oni znaju da su naši kandidati jedni od njih: ljudi koji su rođeni, odrasli, školovali se, formirali porodice u Banjaluci i stalo im je da se ovaj grad razvija i gradi.
Svakodnevno smo u komunikaciji i sa našim ljudima, aktivistima, i sa građanima Banjaluke, tako da osluškujemo njihove potrebe. Delegirali smo mnoge njihove zahtjeve u Skupštini grada Banjaluka i Gradskoj upravi. Garantujem da će svi naši odbornici nakon što budu izabrani na ovim lokalnim izborima nastaviti da zasutupaju samo interese građana.
Kako biste ocijenili predizbornu kampanju za ovogodišnje izbore? Po čemu se kampanja SP-a razlikovala od ostalih?
Naša kampanja je uvijek pozitivna kampanja. Trudimo se da afirmišemo svoje politike, platforme, plan i program. Pokušavamo da ne vodimo negativnu kampanju i ne osvrćemo se na druge političke subjekte u smislu negativih konotacija i iznošenja prljavog veša. Naravno da ćemo ukazati na negativne aspekte rada pojedinaca i političkih subjekata, ali uvijek gledamo da to vršimo na bazi argumenata. Moramo razvijati jedno demokratski zrelo društvo, Republika Srpska bi trebalo da u tom aspektu prednjači u BiH. Da je RS "demokratskije" društvo u odnosu na mnoge druge zemlje iz regiona.
Uvijek ćemo voditi afirmativu politiku, argumentima, činjenicama, planom i programom razvoja. Najbitnije je i da građani prepoznaju takvu politiku Socijalističke partije i čestitaju nam jer pokazujemo da smo normalni, umjereni ljudi koji djeluju na osnovu strategije, a ne na osnovu određenih sitnih interesa i ne služimo se nikakvim teškim riječima.
Na čelu ste Muzeja RS? Šta je za vrijeme Vašeg mandata unaprijeđeno u ovoj ustanovi?
Uvijek je teško govoriti o sebi i o svojim djelima. Ono što mogu da kažem je da je u prethodnih nekoliko godina, otkad sam na čelu Muzeja RS, urađeno dosta. Nedavno smo pravili poređenja, i nakon korone i perioda pandemije znatno je povećan broj posjetilaca u Muzeju RS.
Imamo i najveći broj izložbi iz naših programskih aktivnosti koji se do sada desio. Muzej RS je centralni muzej u Srpskoj i jedini muzej kompleksnog tipa, na šta smo izuzetno ponosni.
U svim tim aspektima smo napravili velike iskorake. Trudimo se da budemo što pristupačniji i zanimljiviiji i na društvenim mrežama. U tome smo napravili značajan iskorak, jer se publika u velikoj mjeri prenosi na taj vid komunikacije. Uskoro pokrećemo i novi, rebrendirani sajt, te pokušavamo da budemo medijski što prisutniji.
Međutim, ništa to ne bi bilo moguće da nemamo kvalitetan tim ljudi, kvalitetne kustose koji su posvetili život nauci, istraživanju i bavljenju muzeologijom.
Ukoliko imate kvalitetan tim ljudi koji je posvećen poslu, lako je rukovoditi jednom takvom prestižnom institucijom i počastvovan sam što se nalazim na čelu jedne ovakve ustanove.
Kako biste ocijenili situaciju u kulturi Banjaluke i RS? Kako unaprijediti ovu oblast?
Kao neko ko dolazi iz svijeta kulture, moram da kažem da uvijek može i mora bolje. Smatram da treba da se napravi nekoliko koraka.
Jedan bi bio investicioni ciklus u smislu infrastrukturnog usavršavanja i unapređenja kulturne ponude u Banjaluci.
To znači da bi u Banjaluci bili potrebno napraviti nekoliko novih zgrada posvećenih institucijama kulture. Na prvom mjestu je jedna multifunkcionalna konferencijska sala. Banjaluka nema prostor za kongrese ili za konferencije. Ukoliko bi se napravila jedna takva sala, možemo ići ka razvoju konferencijskog turizma. U ovom trenutku ljudi koji žele nešto da organizuju moraju da idu na Jahorinu ili u Teslić. Banjaluka zaslužuje takvo nešto.
Ovom gradu bi bila potrebna i nova zgrada pozorišta, kao i muzeja. Znam, radeći u muzeju, da smo prevazišli ovaj prostor. Potrebna nam je zgrada koja bi na adekvatan način pratila potrebe muzejske djelatnosti. U ovom trenutku takva zgrada ne postoji. Muzej je smješten u objektu koji je pravljen u nekom bivšem sistemu. Postoje obećanja od strane najviših zvaničnika Republike Srpske da bi se trebalo ići u tom pravcu i vjerujemo da bi to bio značajan iskorak i za RS i za građane Banjaluke.
Drugi korak bio bi povećavanje izdvajanja sredstava za kulturu. Imamo veliki broj kvalitetnih umjetnika, ali izdvajanja za programske sadržaje trebaju biti daleko veća.
Kompletan intervju sa Davorom Strikom pogledajte u videu na početku teksta.
BONUS VIDEO:
