Najava ove rezolucije izazvala je brojne reakcije iz Srbije i Republike Srpske, čiji zvaničnici smatraju da bi usvajanje rezolucije "označilo srpski narod kao genocidan, te da oni to ne mogu da dopuste". O posljedicama i značaju ove rezolucije razgovarali smo s eminentnim stručnjakom za međunarodne odnose, profesorom Srđom Trifkovićem.
Profesor Trifković predviđa da će rezolucija biti usvojena, ali s manjom većinom nego što su njeni sponzori očekivali. Međutim, ključna stvar, prema Trifkoviću, je koliko će sami Srbi pridavati težinu ovoj rezoluciji.
- Rezolucija će biti usvojena, mada sa daleko manje ubjedljivom većinom nego što su njeni sponzori očekivali. Naravno, u Generalnoj skupštini se ne broje uzdržani glasovi već samo „za“ i „protiv“, a tu će ubjedljiva većina biti „za“. Međutim, ono najvažnije što želim da kažem jeste da će težina rezolucije biti onolika koliko sami Srbi budu spremni da joj pridaju težinu - navodi Trifković za ALOonline.
Motivacija i posljedice njemačke inicijative
Trifković smatra da je ovo sračunato zlobni potez njemačke politike, predvođene ministarkom vanjskih poslova Analenom Berbok, koja kroz ovu rezoluciju traži iskupljenje moderne njemačke države. Cijenjeni stručnjak za međunarodne odnose izvdaja i tri krucijalne stvari na koje je se mora obratiti pažnja.
- Tri stvari treba imati na umu. Kao prvo, da je ovo jedan sračunato zlobni i zlonamjerni potez njemačke politike na čelu sa veoma opasnom i neuravnoteženom Analenom Berbok. Ona je riješena da pritiskom na druge države za usvajanje ove rezolucije na neki način dovede do svojevrsnog iskupljenja post-moderne njemačke države time što će se jedan drugi narod proglasiti za genocidan - kazao je Trifković.
Kako dalje navodi, ova rezolucija znatan je pokazatelj da za Srbiju nema mjesta u Evropi što je i u jednu ruku pozitivna stvar.
- Kao drugo, ovo će biti prilika da se Srbi oslobode štetne, možemo reći i fatalne iluzije o nekakvom evropskom putu jer sasvim je jasno da najmoćnija zemlja Evropske unije koja ovakvu zlonamjernu rezoluciju priprema, ne želi Srbiju u Evropskoj uniji ili će u najmanju ruku uslov biti da prihvati sve navode iz ove rezolucije i da shodno tome krene prevaspitavanje Srba u duhu pokajanja - ističe Trifković.
https://aloonline.ba/vijesti/viktor-nuzdic-rezolucija-o-srebrenici/
Profesor Trifković preporučuje povlačenje ambasadora iz svih zemalja koje su glasale za rezoluciju, uključujući i Crnu Goru. Ovaj trenutak otrežnjenja, prema njemu, treba da osvijesti Srbiju da evropski put ne postoji i da prestane davati EU status pregovarača između Beograda i Prištine.
- Ovo je trenutak otrežnjenja – evropski put ne postoji i treba prestati sa bilo kakvim davanjem EU statusa pregovarača između Beograda i privremenih prištinskih vlasti jer smo vidjeli da je to put bez povratka. Takođe, da naglasim, treba se osloboditi njemačkog privrednog tutorstva jer i Srbija i Republika Srpska mogu da opstanu bez njemačkog tutorstva - podvlači Trifković.
Da li politika pomirenja u BiH pada u vodu?
Više od trideset godina od sukoba u BiH politika pomirenja čini se kao daleka perspektiva. Ranije je bošnjački član predsjedništva Denis Bećirović naveo da je "cilj rezolucije izgradnja održivog mira i ohrabrivanje procesa pravde, istine i povjerenja u Bosni i Hercegovini i regiji zapadnog Balkana te da se rezolucijom jača proces pomirenja i osuđuje politika veličanja pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca."
No, da li zaista ova rezolucija vodi konačnom pomirenju tri bh. naroda i kako će njeno hipotetičko usvajanje uticati na već duboko pluralno i duboko podijeljeno društvo u BiH? Prema riječima Trifkovića, stvar je sasvim suprotna.
On vjeruje da je namjera rezolucije izazivanje dalje nestabilnosti, fragmentacije i opasnosti od obnovljenih sukoba, što je cilj i visokog predstavnika za BiH kojeg ne priznaje RS, Kristijana Šmita, koji svojim djelovanjem stvara krize i nestabilnost u korist sarajevske političke elite.
- Usvajanje rezolucije će uticati na najgori mogući način i to je bila namjera sastavljača ove rezolucije – da izazovu dalju nestabilnost, dalju fragmentaciju i dalju opasnost od obnovljenih sukoba. Uostalom, to je svrha postojanja Kristijana Šmita od trenutka kad je došao u BiH da sa nametanjem svojih zakona, pokušajem otimačine srpskih šuma i privrednog zemljišta, optužbama protiv predsjednika RS Milorada Dodika izazove krize i nestabilnost u korist sarajevske političke čaršije koja je sada spremnija i voljnija za rat nego što je bila 1991. godine - kaže Trifković za ALOonline.
Stoga, politika pomirenja u BiH, prema Trifkoviću, ostaje mrtvo slovo na papiru usvajanjem ove rezolucije. Kako on kaže, njemački političari nemaju stvarni interes za mir i pomirenje, već za održavanje konflikata i nestabilnosti.
- Povjeriti politiku pomirenja Analeni Berbok, Kristijanu Šmitu i Olafu Šolcu je isto kao povjeriti zavod za transfuziju krvi grofu Drakuli - zaključio je Trifković.
Usvajanje rezolucije o Srebrenici u GS UN nosi sa sobom dalekosežne političke i društvene posljedice. Kako će se situacija razvijati, zavisiće u velikoj mjeri od reakcije Srbije i Republike Srpske, kao i od daljih međunarodnih odnosa. Profesor Trifković jasno naglašava potrebu za redefinisanjem spoljnopolitičkih ciljeva Srbije, uzimajući u obzir realnost trenutnih međunarodnih odnosa.
Šta piše u tekstu nacrta rezolucije
Podjećamo, Generalna skupština Ujedinjenih nacija će na današnjoj sjednici u Njujorku raspravljati i odlučivati o prijedlogu rezolucije o Srebrenici.
Tekst nacrta rezolucije A/78/L.67 sa ubačenim amandmanima, objavljen na sajtu UN.
1. Odlučuje da 11. jul proglasi za Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na "genocid" u Srebrenici 1995. i da se obilježava svake godine.
2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje "genocida" u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u znak sjećanja, u cilju sprečavanja poricanja i pogrešnog tumačenja i pojave genocida u budućnosti;
3. Takođe bez rezerve osuđuje dijela koja veličaju osobe pred međunarodnim sudovima osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i "genocid", uključujući i one odgovorne za "genocid" u Srebrenici;
4. Ističe važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava "genocida" u Srebrenici i obezbjeđivanja dostojanstvene sahrane za njih i poziva na nastavak procesuiranja počinilaca "genocida" u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom;
5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina "genocida", kako je primjenjivo, i međunarodnog običajnog prava o sprečavanju i kažnjavanju "genocida", uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;
6. Zahtijeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom „Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije“, započinjući aktivnosti na pripremama za obilježavanje 30. godišnjice, 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da na ovu rezoluciju skrene pažnju svih država članica, organizacija iz sistema UN i organizacija civilnog društva radi odgovarajućeg poštovanja;
7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresovane strane da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebne komemoracije i aktivnosti u znak sećanja i u čast žrtvama "genocida" 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.
BONUS VIDEO: