Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit upozorio je u svom izveštaju Savjetu bezbjednosti UN da je zemlja u direktnoj opasnosti od raspada i da postoji "veoma realna" mogućnost povratka sukoba.

[caption id="attachment_65696" align="alignnone" width="900"] EPA-EFE/ HAYOUNG JEON[/caption]

Kako prenosi britanski Gardijan, navodeći da je imao uvid u dokument, Šmit će predložiti pojačanje međunarodnih mirovnih snaga u BiH ako, kako je naveo, "srpski separatisti" ostvare prijetnju da će se povući iz Oružanih snaga BiH i stvoriti sopstvenu vojsku.

Šmit će u svom prvom izvještaju UN od stupanja na dužnost u avgustu upozoriti da se BiH suočava sa najvećom egzistencijalnom prijetnjom u posljeratnom periodu.

Republika Srpska ne priznaje visokog predstavnika Šmita sa obrazloženjem da njegovo imenovanje nije potvrđeno na sjednici Savjeta bezbjednosti.

Komentarišući najave srpskog člana Predsedništva BiH da će RS formirati svoju vojsku, Šmit je ocijenio da je riječ o prijetnjama koje su, kako je naveo, "jednake secesiji bez njenog proglašenja".

Šmit je u izvještaju koji je u petak poslao u sjedište UN naveo da Dodikovi postupci ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regiona, veća da, ako međunarodna zajednica na njih ne odgovori, mogu dovesti do poništavanja samog Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Visoki predstavnik je upozorio i na mogućnost sukoba između policijskih agencija BiH i policije Republike Srpske.

"Ako se Oružane snage BiH pocijepaju na dvije ili više armija, potrebna je ponovna procjena nivoa međunarodnog vojnog prisustva", smatra Šmit.

Takođe je upozorio da su izgledi za dalje podjele i sukobe vrlo realni i da bi nestavilnost u BiH imala šire regionalne implikacije.

Izvještaj visokog predstavnikaima 34 stranice, a sarajevski portal Klix.ba, kao interesantno konstatuju da je Dodik u tom dokumentu spomenut čak 61 put, gdje je, kako navode "okarakterisan kao glavna prijetnja po stabilnost Bosne i Hercegovine".

Sarajevski portal prenosi da Šmit podsjeća da su državne institucije "paralizovane" još od jula ove godine kada je, kako se navodi, Milorad Dodik u dogovoru s opozicijom u Republici Srpskoj najavio povlačenje političkih predstavnika iz odlučivanja u državnim institucijama, kao odgovor na odluku bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, koji je nametanjem izmjena Krivčnog zakona BiH zabranio i predvidio sankcije za negiranje "genocida u Srebrenici".

Dio Šmitovog izvještaja odnosi se i na Federaciju BiH, gdje podsjeća da od Opštih izbora 2018., nije imenovana vlada tog entiteta.

Ukazuje da je dio krize i to što ga Republika Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika i da je još u martu NSRS usvojila zaključke u kojima se pozivaju politički akteri u Federaciji BiH da zajednički razgovaraju o budućnost BiH, bez miješanja međunarodnih predstavnika.