Istakao je da je time prostor za tradicionalne izborne manipulacije smanjen za više od 90 odsto.

Bakalar je, gostujući na Federalnoj televiziji (FTV), naveo da su izbori uspješno organizovani uprkos tome što Savjet ministara BiH nije odobrio novi pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u CIK-u.

Uprkos ograničenim ljudskim kapacitetima, preliminarni rezultati sa više od 82 odsto biračkih mjesta bili su dostupni već oko 20 časova, a ubrzo je taj procenat porastao na 91,8 odsto.

Govoreći o obradi glasova, Bakalar je naveo da je u trenutku njegovog obraćanja preostalo oko dva odsto neobrađenih rezultata.

„Preliminarni rezultati sigurno se neće promijeniti u značajnoj mjeri, s obzirom na to da imamo možda do ovog momenta nekih dva odsto neobrađenih, neprenesenih rezultata“, kazao je Bakalar, dodajući da se preostali rezultati provjeravaju kako bi se otklonile matematičke nelogičnosti.

Krajnji rok za utvrđivanje rezultata je 20 dana od izbora, dok je zakonski rok za njihovo potvrđivanje 30 dana, odnosno izuzetno 45 dana u slučaju složenijih žalbenih postupaka.

Na pitanje da li žalbe i ponovna brojanja mogu promijeniti raspodjelu mandata, Bakalar je odgovorio da je to teoretski moguće, ali da se ishod ne može unaprijed predvidjeti.

Govoreći o sprečavanju izbornih krađa, naglasio je da su biometrijska autentifikacija i novi uređaji spriječili glasanje u ime drugih osoba i ubacivanje dodatnih glasačkih listića.

„Sada imamo mogućnost da imamo stvarnu izlaznost, da znamo koliko se ljudi zaista fizički pojavilo, koji imaju važeći identifikacioni dokument i koji imaju biometrijsku autentifikaciju“, objasnio je Bakalar, procjenjujući da je time prostor za tradicionalne manipulacije smanjen za više od 90 odsto.

Osvrnuo se i na ukupan broj birača, navodeći da je na izborima identifikovano 1.427.796 birača, ali je istovremeno otvorio pitanje realnosti biračkog spiska na kojem su upisane čak 3.414.000 osobe.

Kada je riječ o nevažećim glasačkim listićima, zabilježen je pad njihovog udjela u trci za Predsjedništvo BiH sa 6,65 odsto, koliko je iznosio 2022. godine, na 4,38 odsto. Na izborima za predsjednika Republike Srpske taj procenat iznosio je 4,73 odsto.

S druge strane, na nivou Parlamentarne skupštine BiH zabilježen je blagi rast udjela nevažećih listića na 8,68 odsto, što Bakalar pripisuje promjeni navika birača i prilagođavanju novim glasačkim listićima.

Bakalar je pojasnio da CIK može naložiti ponovno brojanje glasova po službenoj dužnosti ili na zahtjev političkih subjekata, ali isključivo uz priložene materijalne dokaze i precizno navedena biračka mjesta.

Posebno se razmatraju situacije u kojima nepravilnosti mogu uticati na prelazak izbornog praga od tri odsto ili na raspodjelu mandata.

Komentarišući navode Slavena Kovačevića u vezi sa glasovima Darijane Filipović, Bakalar je naveo da do kraja radnog dana formalni prigovor te vrste nije zaprimljen.

Kao mjere za unapređenje izbornog procesa predložio je proširenje biometrijske identifikacije na glasanje putem mobilnih timova i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, bolju obuku biračkih odbora i veće naknade za članove lokalnih izbornih komisija.

Iznio je i lični stav o potrebi izmjene izbornog zakonodavstva, ističući da bi izborni prag trebalo povećati sa tri na pet odsto.

„Kada govorimo o izbornom sistemu, moje mišljenje je da, radi smanjenja političke korupcije, izborni prag treba podići na pet odsto“, zaključio je Bakalar.