Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla za Aloonline: Hitno povećati izborni prag i suzbiti epidemiju preletača

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla govorio je o ovoj temi za Aloonline te je iznio neka svoja zapažanja o tome kako popraviti izborni proces u BiH.

On se osvrnuo i na prijedloge o novim izbornim promjenama koje je predložio Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH (CIK), a koje se, između ostalog, tiču spajanja opštih i lokalnih izbora, uvođenje kamera na birališta, obavezno glasanje, ID kartice za birače, tri stepena izbornog praga.

U BiH se broj stranaka povećava umjesto smanjuje

Prva stvar za koju se Šehić uhvatio jeste izborni prag od 3 odsto u BiH.

Mišljenja je da on obavezno mora biti povećan na 5 odsto, a sve zbog, kako tvrdi, prevelikog broja stranaka koje uzimaju učešće na izborima, a završavaju neslavno i to bez ikakvih posljedica.

“Povećanje cenzusa je bio neminovnost nakon uvođenja višepartijskog sistema. U zemljama poput Poljske, Bugarske, Češke, Rumunije bilo je jako puno stranaka kao i kod nas, ali iz izbornog ciklusa u ciklus se smanjivao broj stranaka nakon povećanja cenzusa. Kod nas se broj ne smanjuje, naprotiv. Razloga je više. U pitanju je želja za učešćem u politici kroz političke stranke jer je politika danas jedno od najunosnijih zanimanja, a nedostatak političke odgovornosti za neuspješne politike ne postoji. Imamo druge države za uzor, poput Skandinavaca, Njemačke, Francuske, gdje političari podnose ostavke za neke banalne stvari, poput zloupotrebe kartice, vožnje sa 0,7 promila alkohola u krvi. To su ipak države koje drže i do morala i etike u politici, a toga kod nas nema. Prag od 5 odsto je za mene prihvatljiv i to je nešto što sam kroz Koaliciju 'Pod lupom', a i ranije dok sam bio u CIK BiH, često predlagao i to ne samo ja“, kaže Šehić, koji je nekada obnašao funkciju i predsjednika Centralne izborne komisije BiH.

Uvođenje stepenastog praga

Za Šehića je s druge strane neprihvatljiva ideja o uvođenju stepenastog praga kada je u pitanju parlamentarizam.

Podsjetimo, ideja Suada Arnautovića je da izborni prag za jednu stranku bude četiri ili pet odsto, za koaliciju dvije stranke šest odsto, a za koalicije tri ili više stranaka sedam odsto.

“Ja takav prag ne bi uvodio niti bi imao različite pragove za lokalne ili opšte izbore. Treba da bude isti za sve političke subjekte, nebitno da li su koalicije, liste nezavisnih kandidata, nezavisni kandidati ili političke partije ponaosob. U slučaju da se to uvede, stvarala bi se zabuna, razmišljalo bi se da li praviti koalicije jer mi treba veći prag ili neću praviti koaliciju. Ja sam za fiksni prag od 5 odsto. Tvrdim da bi se smanjio broj političkih stranaka što je cilj, iako je to teško u BiH, jer su stranke u BiH postale interesne grupe bez određenih ideologija i da se u njoj miješa sve. Želio bih da stranke koje su liberalne to i predstavljaju u programu, ko je lijevo, ko desno, ovako ne znamo ni ko je građanski, ko nacionalan. Ovako se ne zna ništa“, ocjenjuje Šehić za Aloonline.

Glasanje sa 16 godina

Istovremeno, Šehić smatra da treba razmisliti o spuštanju starosne granice za pravo glasa sa 18 na 16 godina.

“Današnje generacije u tom segmentu sazrijevaju prije nego mi. Njemačka je već to uvela, i neke druge države. Mislim da i mi o tome trebamo razmišljati. Da li je sada vrijeme za to, o tome treba raspravljati, ja sam za svaki prijedlog da se treba o njemu raspravljati“, poručuje Šehić.

Kamere na biračkim mjestima

Kada je u pitanju ideja o uvođenju kamera na biračka mjesta, Šehić jeste za tu promjenu, koja se, kako podsjeća, pominjala čak i pred ove Opšte izbore.

Smatra da su tvrdnje političara da bi time bila narušena tajnost glasanja nisu tačne.

“Kamere ne bi apsolutno bile okrenute prema mjestima gdje mi glasamo, nego prema članovima izborne komisije i posmatračima, da se kontroliše taj dio ponašanja izborne administracije. To je za mene apsolutno prihvatljivo“, navodi Šehić.

Obavezno glasanje

Što se tiče prijedloga da se u BiH uvede obavezno glasanje, Šehić poručuje da nismo u situaciji da to uradimo.

“Trebalo bi prije onda odrediti koje su to sankcije ako ja ne izađem na izbore. U nekim državama koje su uređene, npr kako je meni poznato u Velikoj Britaniji, ukoliko u dva uzastopna izborna ciklusa ne izađeš na izbore, gubiš benefite na kraju godine, jer oni mislim vraćaju ljudima neke poreze i tako nešto. U nekim državama imamo novčane kazne. Ali, šta mislite da u BiH ne izađe milion ljudi. Vi ih kaznite po 100 KM. Oni neće da plate i onda se to pretvara u kaznu zatvora. Mislim to je apsolutno neprihvatljivo. Za izlaznost su najodgovornije političke stranke, ukoliko one svojom principijelnošću, vjerodostojnošću, vođenjem računa o interesima građana, a ne o ličnim interesima i uskostranačkim, trebaju da probude ljude da izađu na izbore. Ali svjedoci smo da se mnoga izborna obećanja ne ostvare, tako da je jako to teško u BiH napraviti. Zato nisam pristalica da se odgovornost sa političkih partija prebacuje na građane jer eto nisu izašli“, naglašava Šehić za Aloonline.

Podsjeća da je pravo svih građana da biraju i da budu birani što je aktivno i pasivno biračko pravo.

Međutim, ističe da u BiH nemaju svi ista prava.

“Nažalost nismo svi isti pred zakonom. Jer očigledno, svi imamo iste obaveze prema državi, ali nemamo ista prava. Ja se npr. izjašnjavam kao etnički neopredijeljen, jer to je neki moj pogled, ali nemam prava da se kandidujem za člana Predsjedništva, a eliminisano je još hiljade ljudi koji su nacionalne manjine. Tu nema demokratije“, kategoričan je predsjednik Foruma građana Tuzla.

Opšti i lokalni izbori u istoj godini

Šehić po pitanju ideje da se u jednoj godini održe i lokalni i opšti izbori, jedni u aprilu, drugi u oktobru, takođe nije mnogo zainteresovan.

Saglasan je da bi se na taj način uštedjeli novci, ali da je u ovom momentu o tome prerano razmišljati.

“Evropski standard uvijek odvaja lokalne od opštih izbora. O ideji da budu u istoj godini treba razmišljati za 15,20 godina, trenutno je to jako teško provesti, jer svakako imamo vanrednu situaciju kada god je izborna godina. Ovaj izborni dan je prošao u normalnoj atmosferi, a imali smo nove tehnologije. Ipak, u ovom trenutku imam jako više prečih stvari nego što je to“, tvrdi Šehić.

Preletači

A ovdje dolazimo do, po mišljenju Šehića, jednog od najvećih problema politike i izbora u BiH.

To su preletači – ljudi koji nerijetko odmah nakon izbora ili tokom četvorogodišnjeg mandata napuštaju stranku preko čije liste su izabrani i prelaze u druge stranke.

“To je masovna pojava i treba da razmišljamo kako da to spriječimo“, kaže on.

Na pitanje da li je rješenje promjena zakona kojim bi se definisano da mandat pripada stranci, a ne pojedincu ili da se možda uvedu zatvorene liste, Šehić odgovara riječima da mi faktički i sada imamo zatvorenu izbornu listu.

“Imamo pravo na tri preferencije, a nekad smo mogli svima dati preferencije, bilo da ih je 35 ili 20 na listi. Mislim da je ovo sada dobro jer se mnoge države sada bore za te preferencije. Npr, Hrvatska ima jednu preferenciju, možete dati za samo jednog kandidata, u Srbiji zahtijevaju da se i tamo uvede preferencija. Međutim, evropski standard je da mandat pripada izabranom zvaničniku sa kandidatske liste“, ističe Šehić.

Prema njegovom mišljenju, rješenje za preletače moglo bi da bude da ih građani neglasanjem kazne na narednim izborima.

“I da više nikada ne daju glas tim ljudima i na takav način ih izoluju uopšte iz bavljenja politikom. To bi za njih bila najveća tragedija“, poručuje on.

Međutim, takve vrste kazni u BiH zasad su rijetke.

Mnogi koji prelete iz stranke u stranku uzmu mandate i na listi te druge stranke, a opet niko ne može garantovati da se neće predomisliti i treći, četvrti ili pet put.

Dakle, birači u BiH još uvijek nisu sazreli da takvu pojavu kazne.

Odgovarajući na drugo pitanje iz ove oblasti, a to je da li mandate treba dati stranci, umjesto kandidatima, Šehić poručuje da ne treba.

“Nisam za to da da mandatom raspolaže politički subjekt. Ali, bilo bi jako dobro da političke stranke takve ljude ne prihvate u svoje redove, to bi im bio najveći šamar. Time bi ta stranka jačala poziciju“, kazao je on.

Ipak, dodaje, praska u BiH je da “para vrti gdje burgija neće“.

“Umjesto da im ne dozvoljavaju da pristupe toj partiji, stranke preletače plaćaju i 100.000-150.000 KM da pređu na njihovu stranu. Ali i dalje mislim da bi građani te ljude trebali kazniti“, zaključio je Šehić u razgovoru za Aloonline.