Iako birač u Republici Srpskoj glasa za četiri izborna nivoa, na biračkom mjestu dobiće ukupno šest listića. Zbog toga je važno znati koji listić služi za direktan izbor kandidata, a koji za označavanje političkog subjekta za parlamentarne izbore.

Prvi korak: Identifikacija birača

Po dolasku na biračko mjesto birač će prvo pokazati važeći identifikacioni dokument: ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu.

Nakon provjere podataka slijedi biometrijska autentifikacija. Birač će desni kažiprst prisloniti na uređaj za biometrijsku identifikaciju. Nakon uspješne provjere uređaj će odštampati potvrdu koju birač potpisuje i odlaže u za to predviđenu kutiju.

Tek nakon toga birač dobija izborni materijal i odlazi u kabinu za glasanje.

CIK BiH je za ovogodišnje izbore pripremio posebna uputstva za birače, uključujući i video-uputstvo namijenjeno upravo biračima u Republici Srpskoj.

Za šta se glasa u Republici Srpskoj?

Birači u Srpskoj biraju:

  • srpskog člana Predsjedništva BiH,

  • predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske,

  • poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske,

  • poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Za ova četiri nivoa birač će dati svoj glas, ali će zbog novog sistema dobiti šest listića.

Dva listića su za direktan izbor kandidata

Na jednom listiću birač bira srpskog člana Predsjedništva BiH.

Tu nema glasanja za stranku niti biranja više kandidata. Potrebno je obojiti kružić ispred imena kandidata za kojeg birač želi da glasa.

Slično je i kod izbora predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Na tom listiću birač bira kandidata za funkciju predsjednika Republike Srpske, odnosno jedan izbor na listiću koji obuhvata predsjednika i potpredsjednike.

Drugim riječima, kod ova dva listića ne postoji dio u kojem se dodatno označavaju brojevi kandidata.

Parlamentarni listići izgledaju drugačije

Najviše pažnje birači će morati obratiti na listiće za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Za ova dva nivoa birač će uz listić dobiti i kandidatsku listu.

Kandidatska lista nije listić na kojem se direktno glasa, već služi kao pomoć biraču da pronađe ime i broj kandidata za kojeg želi dati preferencijalni glas.

Na posebnom listiću za glasanje biće ponuđeni politički subjekti, odnosno stranke i koalicije, a uz njih će se nalaziti i brojevi kandidata.

Kako se pravilno popunjava?

Kod parlamentarnog listića postoje dva dijela.

Prvo - birač mora označiti političku stranku ili koaliciju.

Na lijevoj strani listića nalazi se politički subjekt za koji birač želi da glasa. Kružnić ispred njegovog naziva potrebno je obojiti.

Drugo - birač može, ako želi, označiti i kandidate.

Na drugoj strani listića nalaze se brojevi kandidata. Njihova imena birač može pronaći u kandidatskoj listi koju je dobio uz izborni materijal.

Birač može označiti najviše tri kandidata unutar političkog subjekta za koji je glasao.

To znači da birač može glasati samo za stranku, bez označavanja pojedinačnih kandidata. Može, međutim, uz stranku označiti jednog, dva ili najviše tri kandidata.

Šta ako birač označi samo kandidata?

Ovo je jedna od najvažnijih razlika u odnosu na ranije izbore.

Kod novih parlamentarnih listića mora biti označen politički subjekt.

Ako birač oboji samo broj kandidata, a ne označi stranku ili koaliciju, takav listić neće biti važeći.

Dakle, nije dovoljno samo pronaći broj kandidata u kandidatskoj listi i prenijeti ga na glasački listić. Prvo se označava politički subjekt, a zatim se, ako birač želi, označavaju kandidati unutar te liste.

A šta ako se označe četiri kandidata?

Moguće je označiti najviše tri kandidata.

Ako birač, pored političkog subjekta, označi četiri ili više kandidata, glas se neće računati tim kandidatima, ali će se računati političkom subjektu koji je pravilno označen.

Drugim riječima, prekoračenje broja dozvoljenih preferencijalnih kandidata ne poništava automatski glas za stranku, pod uslovom da je politički subjekt pravilno označen.

Zašto su potrebne kandidatske liste?

Ovo je još jedna novina koja može zbuniti birače.

Na glasačkom listiću za parlamentarne izbore neće biti potrebno da birač pred sobom ima sva imena kandidata. Umjesto toga, uz izborni materijal dobiće kandidatsku listu.

Na primjer, ako birač želi da glasa za određenu političku stranku i jednog njenog kandidata, prvo na kandidatskoj listi pronalazi ime tog kandidata i njegov redni broj.

Zatim taj broj pronalazi na glasačkom listiću i označava ga.

Zbog toga je važno da birač kandidatsku listu ne miješa sa glasačkim listićem. Kandidatska lista služi za informisanje i nakon glasanja vraća se članu biračkog odbora.

Šta se radi nakon glasanja?

Nakon što popuni listiće, birač ih stavlja u zaštitnu fasciklu i izlazi iz kabine.

Listići se zatim pojedinačno ubacuju u skener.

Važno je da se listići ne presavijaju, jer ih skener mora pravilno očitati. Ako uređaj ne može da očita listić, on ga može vratiti biraču, nakon čega se provjerava razlog zbog kojeg listić nije prihvaćen. Uputstva za rad sa skenerima predviđaju i postupanje u slučaju tehničkih problema sa uređajem.

Nakon završetka glasanja birač vraća zaštitnu fasciklu i kandidatske liste članu biračkog odbora.

Najkraće pravilo koje treba zapamtiti

Za birače u Republici Srpskoj najvažnije je da zapamte nekoliko stvari:

Za predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH označava se jedan kandidat.

Za parlamentarne izbore prvo se označava jedna politička stranka ili koalicija.

Na parlamentarnoj listi može se označiti najviše tri kandidata iz te izabrane liste.

Kandidatska lista služi da birač pronađe ime i broj kandidata, ali se ne ubacuje u skener.

Samo označavanje broja kandidata, bez označavanja političkog subjekta, nije dovoljno za važeći glas.

Novi sistem glasanja CIK BiH je predstavio kroz posebna uputstva za Republiku Srpsku, a cilj je da birači prije izlaska na biralište znaju kako da pravilno označe listiće i prođu kroz novi postupak glasanja.

1