Na Interpolovoj crvenoj potjernici trenutno se nalazi 69 državljana Bosne i Hercegovine, a među njima su i dvije žene čija imena godinama privlače pažnju domaće i regionalne javnosti.

Riječ je o Slobodanki Tošić i Aldijani Dizdarević, ženama koje se nalaze među globalno traženim bjeguncima i za kojima tragaju policijske agencije širom svijeta.

Prema podacima Interpola, rasuti su po različitim državama, a većina ih se tereti za najteža krivična djela - od ubistava, pokušaja ubistava i organizovanog kriminala, do prevara i pranja novca.

Međutim, upravo dvije žene s ovog spiska ističu se po dugogodišnjem bjekstvu i specifičnosti slučajeva zbog kojih se nalaze na međunarodnoj potjernici.

Slobodanka Tošić nestala pred izvršenje kazne

Slobodanka Tošić, rođena Sarajka, jedna je od najpoznatijih bh. žena bjegunaca. Osuđena je na dvije i po godine zatvora zbog saučesništva u pokušaju ubistva i pripadništva kriminalnoj grupi.

Tošićeva, nekadašnja Plejboj misica, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici, jer je osuđena da je kao članica grupe Darka Eleza pomogla u pokušaju ubistva Đorđa Ždrale 2006. godine u naselju Vranješ u Lukavici kod Sarajeva.

Domaćoj javnosti postala je poznata 2008. godine kada je učestvovala u rijaliti programu "Survajver", a posljednje informacije o njoj objavljene su 2017. godine, od kada joj se gubi svaki trag.

Slobodanka Boba Tošić je uhapšena u policijskoj akciji „Lutka“, zajedno s najkontroverznijom ličnošću bh. podzemlja Darkom Elezom. Misica je optužena da je u aprilu 2006. godine, po nagovoru Darka Eleza, namamila vođu suparničkog kriminalnog klana Đorđa Ždralu, koga je Elez želio da likvidira. Zbog ovoga je misica osuđena na dvije i po godine. Tošićeva je tokom postupka negirala krivicu da je učestvovala u pokušaju ubistva. Ona je u septembru pobjegla iz kućnog pritvora u Han Pijesku, a trebalo je da se javi na izdržavanje kazne, prenijeli su tada mediji

Nakon što joj je izrečena pravosnažna presuda, Tošić je određeno vrijeme bila u kućnom pritvoru. Međutim, u trenutku kada je trebalo da se javi na izdržavanje kazne - jednostavno je nestala.

Od tada se nalazi na Interpolovoj crvenoj potjernici, a istražioci vjeruju da se skriva u jednoj od susjednih zemalja, što otežava proces izručenja. U više navrata objavljivane su nepotvrđene informacije o njenom eventualnom kretanju, ali nijedna nije dovela do hapšenja.

Aldijana Dizdarević ručno rađenom puškom upucala osobu

Druga žena sa bh. liste je Aldijana Dizdarević iz Velike Kladuše, za kojom je raspisana međunarodna potjernica zbog pokušaja ubistva. Prema podacima iz istrage, ona je 2011. godine u mjestu kod Velike Kladuše ispalila hitac iz improvizovane puške, tzv. kubure prema osobi koja je tom prilikom zadobila teške povrede.

Dizdarević se od 2015. godine nalazi u bjekstvu i do danas nije poznato gdje boravi. Istražnim organima nije dostupan nijedan jasno potvrđen trag, što njen slučaj svrstava među najneuhvatljivije u BiH.

69 imena na Interpolu i godinama neriješeni slučajevi

Bosna i Hercegovina već dugo se nalazi među državama čiji se državljani relativno često pojavljuju na Interpolovim listama, uglavnom zbog najtežih krivičnih djela, organizovanog kriminala, ratnih zločina, međunarodnih prevara, oružanih napada i drugih oblika nasilja.

Neki bjegunci budu uhapšeni zahvaljujući međunarodnoj saradnji, drugi godinama uspijevaju živjeti izvan dometa domaćih institucija. Za mnoge od njih ne zna se ni gdje se nalaze, ni čime se bave, ni koliko su blizu ili daleko od ruke pravde.

Šta je "crvena potjernica"?

Crvena potjernica predstavlja zahtjev upućen policijskim agencijama širom svijeta da pronađu i privremeno uhapse osobu koja se traži radi izručenja, predaje ili slične pravne procedure. Važno je naglasiti da crvena potjernica nije međunarodni nalog za hapšenje, stoji na zvaničnom sajtu Interpola.

Osobu koja se nalazi na ovoj potjernici traži država članica Interpola ili međunarodni sud, a svaka država pojedinačno odlučuje, prema vlastitim zakonima, da li će nekoga uhapsiti ili ne.

Većina crvenih potjernica dostupna je isključivo policijskim agencijama, dok se određeni podaci objavljuju javno samo ako država koja je tražila raspisivanje potjernice to zatraži, ili ako je potrebno uključiti građane u potragu, odnosno ako tražena osoba može predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti.