Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja oktobra uvezeno je 1,272 milijarde litara nafte i naftnih derivata, ukupne vrijednosti 2,586 milijardi KM.

U istom periodu prošle godine uvezeno je 1,319 milijardi litara, za šta je izdvojeno 1,669 milijardi KM.

Podaci pokazuju da su troškovi uvoza znatno porasli uprkos smanjenju uvezenih količina.

Najviše novca potrošeno na dizel

Najveći dio uvoza odnosio se na dizel, kojeg je u BiH za deset mjeseci stiglo 1,097 milijardi litara, u vrijednosti od 2,247 milijardi KM.

Istovremeno, uvezeno je 152,6 miliona litara benzina, za šta je plaćeno 295,6 miliona KM.

Iako je uvezeno manje dizela nego prošle godine, njegova ukupna vrijednost povećana je za više od 800 miliona KM, dok je kod benzina zabilježen rast troškova od približno 94 miliona KM.

Najveće količine benzina u BiH stizale su iz Srbije, Hrvatske i Italije, dok su glavni dobavljači dizela bili Italija, Srbija i Hrvatska.

Distributeri upozoravaju na moguće nestašice

Predsjednik Odbora za promet naftom i naftnim derivatima Područne privredne komore Banjaluka Dragan Trišić upozorio je da rast nabavnih cijena dodatno otežava poslovanje distributera.

Kako je naveo za „Glas Srpske“, trgovačka marža u Republici Srpskoj ograničena je na 0,25 KM po litru, zbog čega se prostor za zaradu smanjuje.

„Na svjetskom tržištu već postoji deficit pojedinih derivata, a dolaskom zimskog perioda i smanjenjem zaliha gasa u zemljama Evropske unije može doći do povećane potrošnje dizela“, upozorio je Trišić.

Prema njegovim riječima, distributeri u Srpskoj trenutno raspolažu zalihama koje u prosjeku mogu zadovoljiti potrebe benzinskih pumpi za narednih deset do 15 dana.

Ipak, upozorava da bi eventualni prekidi nabavke sa Mediterana ili iz rafinerija u okruženju mogli izazvati ozbiljnije probleme u snabdijevanju.

„Ukoliko dođe do prekida ili nemogućnosti kupovine na Mediteranu i u rafinerijama u okruženju, prijeti energetska kriza i deficit derivata“, rekao je Trišić.

Ekonomista predlaže smanjenje akciza

Ekonomista Igor Gavran smatra da povećani troškovi uvoza energenata dodatno pogoršavaju spoljnotrgovinski deficit BiH i smanjuju raspoloživa sredstva domaće privrede.

Prema njegovom mišljenju, vlasti bi trebalo da razmotre privremeno smanjenje ili suspenziju dijela akciza na gorivo kako bi ublažile finansijski pritisak na građane i preduzeća.

„Privremena suspenzija naplate barem dijela akciza bila bi opravdana i korisna, ali vlasti bi trebalo da učine i više od toga i dugoročno smanje zavisnost od uvoznih cijena“, istakao je Gavran.

On smatra da bi ponovno pokretanje domaće prerade nafte i formiranje strateških rezervi energenata moglo doprinijeti dugoročnoj stabilnosti snabdijevanja.

Govoreći o smanjenju uvezenih količina, Gavran je ocijenio da je jedan od ključnih razloga slabija kupovna moć stanovništva i privrede, što se odražava na potrošnju goriva.

Koliko država naplaćuje po litru goriva?

Na konačnu cijenu goriva, osim nabavne vrijednosti, utiču i akcize, putarine, troškovi transporta, skladištenja i porez na dodatu vrijednost od 17 odsto.

Prema podacima navedenim u izvještaju, akcize i putarine kod dizela ukupno iznose 0,70 KM po litru, dok su kod pojedinih vrsta benzina ta davanja još veća.

Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak rasta cijena nafte mogao dodatno opteretiti troškove transporta, proizvodnje i svakodnevne potrošnje.

Iako na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj trenutno nema prijavljenih nestašica, dalji razvoj situacije zavisiće od svjetskog tržišta i mogućnosti redovne nabavke derivata.