Kako prenosi SEEbiz, japanske vlasti odlučile su se na intervenciju nakon višegodišnjeg slabljenja jena, koje je povećalo troškove uvoza i dodatno opteretilo domaćinstva i privredu.

Razlika u kamatnim stopama glavni okidač

Slaba valuta pogodovala je izvoznicima, ali je istovremeno poskupjela energente, hranu i druge proizvode koje Japan u velikoj mjeri uvozi.

Jedan od glavnih razloga za slabljenje jena bila je razlika između kamatnih stopa u Japanu i drugim velikim ekonomijama, prije svega Sjedinjenim Američkim Državama.

Dok su druge centralne banke podizale kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju, Banka Japana dugo je zadržavala izuzetno labavu monetarnu politiku, što je smanjilo privlačnost jena za investitore.

Intervencija države kao važna poruka

Intervencija države imala je za cilj da uspori naglo slabljenje nacionalne valute i pošalje poruku tržištu da vlasti neće dozvoliti pretjerane oscilacije kursa.

Ipak, analitičari upozoravaju da ovakve mjere same po sebi ne mogu trajno promijeniti trend ukoliko se ne promijene osnovni ekonomski faktori koji utiču na kretanje kursa, piše Telegraf. 

Slabija valuta - veći troškovi građana

SEEbiz navodi da japansko iskustvo pokazuje koliko kurs nacionalne valute može da utiče na svakodnevni život građana.

Slabiji jen povećava troškove života jer poskupljuje uvoz energije i hrane, dok istovremeno izvoznim kompanijama donosi konkurentsku prednost na međunarodnom tržištu. Upravo zbog tog balansa vlasti su procijenile da je neophodno da intervenišu nakon više od dvije decenije.