Prema najnovijim podacima, čak 64 odsto obveznica kupili su veliki američki investitori, uglavnom penzioni fondovi i osiguravajuća društva iz Sjedinjenih Američkih Država, koji ranije nisu ulagali u javni dug Srpske. Preostalih 36 odsto duga preuzeli su investitori iz Evrope. Iako na prvi pogled ovo može djelovati kao politički signal, stručnjaci ističu da je u suštini riječ o čistoj finansijskoj odluci.

Veliki institucionalni investitori sredstva ulažu tamo gdje mogu ostvariti najbolji odnos rizika i zarade. Kamata od 6,25 odsto predstavlja veoma atraktivan prinos u poređenju sa razvijenim tržištima gdje su zarade znatno niže. Dakle, američki fondovi nisu kupili obveznice zbog političkih simpatija, već zato što su procijenili da im se takva investicija isplati.

Ipak, važno je napomenuti da visoka kamatna stopa sa sobom nosi i veći percipirani rizik. Države sa stabilnijom ekonomijom zadužuju se po znatno nižim stopama, dok prinos od 6,25 odsto pokazuje da investitori cijene rizik, ali su spremni da ga prihvate zarad dobre zarade.

Ulazak američkih fondova na tržište duga Republike Srpske nosi određenu težinu jer je riječ o globalnim igračima sa sofisticiranim analizama. Njihovo prisustvo ukazuje na to da postoji povjerenje u sposobnost Srpske da servisira svoje obaveze, te da se ulaganje smatra pravno i operativno sigurnim. Ovo se može tumačiti kao signal normalizacije pristupa kapitalu, bez obzira na ranije političke tenzije.

Finansijska tržišta često funkcionišu po sopstvenim pravilima koja se ne poklapaju uvijek sa političkom retorikom. Sankcije koje su ranije uvođene odnosile su se uglavnom na pojedince, a ne na kompletan finansijski sistem. Investitori prvenstveno gledaju da li je ulaganje dozvoljeno, koliki je rizik neplaćanja i kakvi su izgledi za povrat novca.

Na kraju, iako kupovina obveznica ne znači automatsko političko približavanje Banjaluke i Vašingtona, ona šalje jasnu poruku, Republika Srpska i dalje ima pristup globalnom kapitalu. Dalji trendovi zavisiće prvenstveno od buduće ekonomske stabilnosti i fiskalne politike entiteta, piše Biznisinfo.ba.