Tramp je početkom godine potpisao izvršnu naredbu kojom je naložio američkoj Kovnici novca da prekine izradu kovanica vrijednosti jednog penija, uz obrazloženje da su troškovi proizvodnje previsoki za novac koji gotovo da više nema realnu upotrebnu vrijednost.

– Proizvodnja novčića koji se ne koriste predstavlja rasipanje državnih resursa – navodi se u saopštenju Bijele kuće.

Zar svi nemaju tegle sitnog novca kod kuće? – jedno je od navedenih obrazloženja. Upravo su tegle i sakupljanje novčića najmanje vrijednosti postali problem, jer se novac ne vraća u opticaj već se zadržava kod građana.

Međutim, odluka je izazvala nezadovoljstvo među trgovačkim lancima, koji tvrde da zbog nedostatka penija trpe finansijske gubitke. Kako bi izbjegli kršenje propisa, mnogi trgovci sada su primorani da cijene zaokružuju na pet centi naniže. Takva praksa, kažu, negativno utiče na njihovu zaradu i unosi zabunu u sistem obračuna cijena.

Poseban problem javlja se kod gotovinskih plaćanja, gdje dolazi do razlika između iznosa na računu i onoga što se naplati na kasi. Kod elektronskog plaćanja, međutim, i dalje se naplaćuje tačan iznos u centima, što stvara dodatnu neujednačenost među potrošačima.

Iako se peniji i dalje mogu koristiti, mnogi građani ih ne vraćaju u opticaj već ih čuvaju kod kuće. Zbog toga se količina kovanog novca u cirkulaciji ubrzano smanjuje. Slična situacija ranije je primjećena i u drugim zemljama, poput Kanade, gdje je proizvodnja najmanjih kovanica ukinuta jer je njihova izrada bila skuplja od nominalne vrijednosti.

Evropa razmatra ukidanje sitnog novca

U Njemačkoj, na primjer, grupe povezane sa Bundesbankom zalažu se za povlačenje kovanica od jednog i dva centa, uz argument da ih građani ne koriste i da njihovo štampanje predstavlja bespotreban trošak.

Podršku ovakvim inicijativama pruža i Nacionalni forum za gotovinu, koji smatra da bi ukidanje najmanjih apoena pojednostavilo transakcije i smanjilo troškove. I ova grupa zaključuje da kovanice najniže vrijednosti nisu neophodne, nasuprot insistiranju na tačnom iznosu prilikom vraćanja kusura postoje i drugi faktori koji idu u prilog ukidanja.

Forum takođe predlaže uvođenje pravno obavezujućeg sistema za zaokruživanje cijena na najbližih pet centi, ali samo za ukupan iznos računa, a ne na pojedinačne cijene. Dakle, račun od 9,99 centi bi se naplaćivao gotovinom u iznosu od 10 evra.

Neke zemlje su već ukinule kovanice

U Evropi Švedska, Mađarska, Danska, Belgija, Irska, Italija, Holandija, Slovačka, Estonija već koriste sistem zaokruživanja iznaosa za gotovinska plaćanja. Kanada je 2013. godine ukinula kovanice niskih apoena a takođe su to učinile i Australija, Novi Zeland, Albanija, Alžir i Vijetnam.

Šta istraživanja pokazuju

Istraživanje Evrobarometra koje je sprovedeno u decembru 2024. godine je pokazalo da 60 odsto ispitanika u evrozoni podržava ukidanje kovanica od jednog ili dva centa i njihovu zamjenu zaokruživanjem. Kritičari smatraju da bi ovo mogao biti put ka potpunom ukidanju gotovine i potencijalno opravdanje za trgovačko povećanje cijena.

Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, iako su peniji vijekovima bili simbol američke valute, čini se da će njihovo mjesto uskoro zauzeti elektronski sistemi plaćanja i digitalni novac.

Ukoliko se trend nastavi, Sjedinjene Države mogle bi uskoro, po drugi put u svojoj istoriji, ostati bez najmanjeg metalnog novčića, prvi put to se dogodilo još 1857. godine, kada je ukinuta kovanica od pola centa.