Italija danas uživa rijetku ekonomsku prednost – rekordne zlatne rezerve od oko 2.425 tona, vrijedne gotovo 300 milijardi dolara, pomažu joj da odoli tržišnim pritiscima uprkos javnom dugu većem od tri biliona evra.

Zahvaljujući decenijama pažljive politike čuvanja zlata, Italija je postala treća država u svijetu po količini zlatnih rezervi, odmah iza SAD-a i Njemačke, piše Rojters, prenosi Biznis.info.

Danas joj tržišta rade u prilog, zahvaljujući ustrajnosti centralne banke koja računa na zlatne rezerve, piše Reuters.
Italijanske zlatne rezerve odražavaju politiku čuvanja vrijednosti koja se protegnula na više decenija, sve od kraja Drugog svjetskog rata i mukotrpnog punjenja trezora koje su bili opljačkali nacisti, piše Biznis.info.

Italijanska država odolijevala je čestim pozivima u kriznim razdobljima da ih proda kako bi smanjila visoki javni dug.

Danas italijanska centralna banka rezervama zlata zaostaje tek za SAD-om i Njemačkom, prenosi Hina. Procjenjuje se da 2.425 tona italijanskog zlata, prema trenutnim cijenama, vrijedi oko 300 milijardi dolara, što odgovara 13 posto italijanskog BDP-a u 2024. godini, pokazuju Reutersovi izračuni.

Noviju italijansku politiku u upravljanju zlatom oblikovalo je ratno iskustvo i nacistička zaplijena 120 tona zlatnih rezervi, uz podršku italijanskog fašističkog režima. Kraj rata dočekalo je samo 20 tona zlata.

“Ekonomsko čudo” u poslijeratnom razdoblju osiguralo je Italiji status privrede oslonjene na izvoz i veliki prihod u devizama, naročito dolarima. Dio tog prihoda pretvoren je, prema internetskoj stranici italijanske centralne banke, u zlato, prenosi Poslovni dnevnik.

Tako su rezerve do 1960. godine porasle na 1.400 tona, uključujući i tri četvrtine vraćenih zlatnih poluga u 1958. godini koje su bili zaplijenili nacisti.

Naftni šokovi sedamdesetih označili početak novog razdoblja

Naftni šokovi u sedamdesetim godinama prošlog vijeka označili su početak novog razdoblja neizvjesnosti u svjetskoj ekonomiji koje su u Italiji obilježili društveni nemiri i česte promjene vlada.

-Ekstremna monetarna nestabilnost podstakla je centralne banke zapadnih zemalja na kupovinu zlata, simbola financijske solidnosti – objašnjava za Reuters dekan milanske Škole menadžmenta SDA Bocconi Stefano Caselli, prenosi Biznis.info

Kako bi zatvorio budžetske rupe koje je otvorio bijeg kapitala u inostranstvo, Rim je 1976. godine položio 41.300 zlatnih poluga kao garanciju za zajam njemačkog Bundesbanka od dvije milijarde dolara.

Za razliku od Velike Britanije i Španije, Italija ipak nije željela prodavati zlato u finansijskim krizama i zadržala je zlatne rezerve i tokom dužničke krize u eurozoni u 2008. godini.

Centralne banke gomilaju poluge u trezorima

Zlato i danas u mnogim zapadnim zemljama smatraju zaštitnim mehanizmom koji se aktivira u krajnjoj nuždi. Tektonske promjene u međunarodnim odnosima navele su u međuvremenu centralne banke širom svijeta da ponovo gomilaju poluge u trezorima.

– Istorijska odluka italijanske centralne banke danas djeluje nevjerovatno aktualno jer smo ponovo u sličnoj situaciji – kaže Caselli.

Svijet se mijenja, kaže, cijene su na tržištu dosegnule neslućene visine, kriptovalute su sve popularnije, ali najviše se ipak traži ono što centralne banke drže u trezorima. I s pravom ne prodaju zlato, naglašava Caselli.

https://aloonline.ba/biznis/dok-ga-druge-zemlje-vracaju-kuci-bih-i-dalje-cuva-zlato-u-londonu-i-ne-planira-promjene/

Italijanska centralna banka trenutno u trezoru drži oko 871.713 zlatnika težine oko 4,1 tonu. Njegov status otkriva naziv koji su im u Italiji dali – “sakristija”.

Zlato je na kraju prošle godine činilo gotovo 75 odsto službenih italijanskih rezervi, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato (WGC). Prosjek eurozone iznosio je 66,5 odsto.

Italija je zadržala i mjesto među vodećim svjetskim izvoznicima zlatnog nakita, uz koncentraciju proizvodnje u Alessandriji, Arezzu i Vicenzi.

Dug premašio tri biliona

Italijanski javni dug premašio je u međuvremenu tri biliona eura i trebao bi prema nekim procjenama dosegnuti 137,4 posto BDP-a u 2026. godini. Centralna banka ne vidi rješenje u pražnjenju riznica.

– Ne bi riješili italijanski javni dug čak i da prodaju polovinu zlatnih rezervi – upozorava voditelj odjela analize tržišta u Banca Patrimoni Sella&C Giacomo Chiorino.

Neki tvrde da bi se prodajom poluga, koje su trenutno pohranjene u “sakristiji” moglo osigurati finansiranje za osnovne javne usluge. Banca d’Italia nije željela komentirati svoju politiku upravljanja zlatom za Reutersov članak.

(Biznis.info)