Prema podacima analitičarke Keli Koks, u poslednja tri mjeseca broj radno sposobnih Amerikanaca koji su zaposleni ili aktivno traže posao smanjio se za 800.000.

Ovo je prvi put od 2011. godine da radna snaga stagnira tri mjeseca zaredom.

Pad broja radno sposobnih ljudi obično je karakterističan za periode dubokih kriza, ali se sada dešava dok stopa nezaposlenosti i dalje izgleda relativno stabilno. Zbog toga se stvara lažna slika o stanju ekonomije. Manji broj radnika na duge staze znači manji privredni rast, niže poreske prihode i pad produktivnosti, prenosi Kamatica.

Problemi se javljaju i u odnosima ponude i potražnje na tržištu rada. Kada ponuda radne snage opada, poslodavci se bore da popune radna mjesta, što na prvi pogled djeluje dobro za radnike, ali dugoročno može da uspori rast firmi i čitave ekonomije.

Koks i drugi analitičari navode nekoliko ključnih razloga za smanjenje broja radnika:

Pad imigracije: U posljednjih godinu dana bilježi se pad imigracije od čak 90 odsto, a imigranti su decenijama predstavljali ključni izvor radne snage.

Žene i mladi: Učešće žena na tržištu rada još se nije vratilo na nivo prije pandemije, uglavnom zbog visokih troškova čuvanja djece. Smanjena je i zaposlenost među tinejdžerima, jer ima manje poslova za početnike.

Gubitak povjerenja: Opada i učešće radno sposobnih ljudi u najproduktivnijim godinama (25–54), što signalizira nepovjerenje u tržište rada.

Koks upozorava da ova situacija nije jednostavna za rješavanje i da može dovesti do stagnacije američke ekonomije ako se trend nastavi. Gubitak svakog radnika znači i gubitak potrošača i poreskog obveznika, a rešenja trenutno nisu na vidiku.

(Kamatica)