Ekipa AloOnline zaputila se prije par dana na Banjalučku tržnicu da sazna kako se sada kreću cijene voća i povrća.

Mnogi trgovci, koji svakog jutra dolaze na Tržnicu kako bi prodali pokoji proizvod, ističu kako im prodaja u posljednje vrijeme znatno lošije ide.

- Cijene su ostale iste, ali kupovna moć je čak za 50 odsto manja. Dvije godine cijenu proizvoda nisam mijenjao, iako je nabavna cijena znatno porasla, ali naroda nema - kazao je jedan od trgovaca.

Pomenuti trgovac ima u ponudi razne vrste orašastih plodova i suhog voća i godinama ih prodaje po istim cijenama.

To su, između ostalog: badem 25KM, domaći mladi orah 15KM, indijski orah 30KM, brusnica 18KM...

Postoji velik izbor voća i povrća, meda i orašastih plodova i svako može pronaći nešto što bi kupio. Trgovci veoma vode računa o svojim proizvodima i maksimalno se trude da ih održavaju kvalitetnim i zdravim, kao i za to da budu lijepo izloženi.

[gallery size="full" ids="319744,319750,319741,319729,319784"]

Minimalna novčana primanja i porast cijena najviše je pogodio najastarije članove društva – penzionere. Kako mnogi od trgovaca kažu, penzioneri su ti koji predstavljaju redovne mušterije, međutim sada ni oni ne mogu da, kao nekada, isprate poskupljenja:

"Loše stanje u državi utiče na kupovnu moć. Stariji nemaju para, a mladi ljudi otišli su vani. Kada penzija dođe plate se računi i penzionerima ne ostaje ništa“, rekao je jedan od trgovaca, te istakao da oni koji su u boljoj finansijskoj situaciji uglavnom posjećuju markete. Na Tržnicu, kako kaže, rijetko ko da svrati.

Trgovci se susreću i sa mnogim drugim problemima. Naime, nabavna roba dolazi iz Hercegovine i Turske. Svi smo dobro upoznati sa trenutnom situacijom u Turskoj i to je nažalost mnogo uticalo na uvoz proizvoda. Takođe, hladno vrijeme u Hercegovini donosi gomilu problema:
„U Turskoj se sada ljudi bave nesrećama koje su ih snašle, a roba u Hercegovini ne može da podnese hladnoću. Većina toga ispred nas sada je iz Hercegovine – zelena salata, čija je cijena 3KM i špinat najviše“, istakao je jedan od mnogih vrijednih trgovaca.

Jedan od dokaza o smanjenoj prodaji su i prazni štandovi, za koje se nadamo da će ponovo biti prepuni ukusnog voća i povrća.

Pojedini kupci kazali su da, otkako je došlo do poskupljenja, rijetko kada posjećuju Tržnicu:

„Povremeno dođem na Tržnicu i naravno, proizvodi su poskupili, ali poskupila je i nabavna cijena. Ljudi ne mogu da prodaju jeftinije od onoga što plate tokom nabavke“, rekao je kupac.

[gallery size="full" ids="321658,321659,321660"]

Cijene svježeg voća kreću se između 1.50KM do 5KM, tako je kilogram narandži 2KM, kilogram mandarina i banana 2.50KM, kilogram ananasa 2.50KM, dok kilogram jabuka možete da kupite za samo 1.50KM.

Kupci kažu da je jedna namirnica znatno skuplja na pijaci nego u marketima, a to je đumbir.

Naš mentalitet takav je da se uvijek nadamo boljem, a takvog su mišljenja i sami trgovci. Nakon ratnog perioda uslijedilo je blago primirje, a onda je virus Korona sve poremetio. Inflacije, iznenadni zemljotresi i druge prirodne nepogode prijete iz dana u dan, ali, kao i uvijek, pozitivan stav i vedro raspoloženje radnicima Tržnice ne manjka:

„Sve dođe i prođe, pa tako i trenutna situacija. Treba uvijek da se nadamo boljem“, zaključila je jedna od trgovkinja.

Uporedili smo cijene od prošle i cijene od ove godine:


Cijena jabuke bila je 2,00KM, a sada je 2,50KM.

Banane i dalje imaju istu cijenu, a to je 2,50KM.

Cijena limuna je bila 2,50KM, dok sada košta 3,00KM

Crvenom luku je takođe porasla cijena. Bio je 1,50KM, a sada je 2,50/3,00KM.

Sve ovo ukazuje na tektonske poremećaje na tržištu poljoprivrednih proizvoda uzrokovanim između ostalog i specijalnom operacijom u Ukrajini.

Zbog poskupljenja energenata i repromaterijala, sjemena i zaštitnih sredstava poskupljenje voća i povrća logičan je slijed krize na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Mnoge namirnice su postale luksuz za brojne građane koji su i prije poskupljenja jedva spajali kraj s krajem.

Stoga većina zaobilazi tržnice i kupuje po marketima gdje su akcije na pojedine poljoprivredne proizvode bilo da je riječ o uvozu nižeg kvaliteta ili čak o povrću pred istekom roka trajanja.

BONUS VIDEO: