U prvoj polovini ove godine porasli su i uvoz i izvoz u odnosu na isti period prošle godine, ali ipak – uvoz raste brže od izvoza, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

Izvoz iz Bosne i Hercegovine iznosio je 8,717 milijardi KM, što je za 448 miliona KM više nego u prvoj polovini 2023. godine, kada je izvoz bio 8,269 milijardi KM.

S druge strane, uvoz je također zabilježio rast – sa 14,966 milijardi KM u prvih šest mjeseci prošle godine, ove godine je narastao na 15,620 milijardi KM, što je povećanje od 654 miliona KM.

Najviše su se uvozila mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske materije i mineralni voskovi – za oko 1,829 milijardi KM. Slijede uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova (1,379 milijardi KM), te električnih mašina i opreme i njihovih dijelova (1,307 milijardi KM).

Kada je riječ o izvozu, najviše je izvezeno električnih mašina i opreme i njihovih dijelova (797 miliona KM), zatim nuklearnih reaktora i mehaničkih uređaja (701 milion KM), te namještaja i punjenih proizvoda (madraci, jastuci...) u vrijednosti od 603 miliona KM.

Najviše robe uvezeno je iz Hrvatske (2,914 milijardi KM), Srbije (2,065 milijardi KM), Njemačke (1,299 milijardi KM), Slovenije (1,297 milijardi KM) i Italije (1,162 milijardi KM).

Što se tiče izvoza, najviše je robe otišlo u Hrvatsku (1,545 milijardi KM), Njemačku (1,263 milijardi KM), Srbiju (911 miliona KM), Austriju (811 miliona KM) i Sloveniju (765 miliona KM).

Ekonomista Saša Stevanović smatra da je rast i uvoza i izvoza očekivan s obzirom na to da su u prethodnom periodu preduzete mjere koje su povećale domaću potrošnju.

„Povećane su plate, penzije i drugi dohoci građana, što znači da ljudi danas imaju više novca na raspolaganju nego prošle godine. Kada ljudi više troše, onda se više i uvozi – jer kupujemo i ono što se proizvodi kod nas i ono što dolazi iz inostranstva. S druge strane, dobro je što raste i izvoz jer to znači da naše firme nalaze kupce i van granica Bosne i Hercegovine. Ipak, uvoz kod nas tradicionalno raste brže od izvoza jer smo mala ekonomija“, rekao je Stevanović.

On ističe i važnost sektora usluga, koji se ne vidi u podacima o robnoj razmjeni.
„Sve više su važne usluge: turizam, IT sektor, transport, finansijske usluge – koje se ne vide u ovim podacima. Ako pogledamo cijeli platni bilans, koji uključuje i usluge i novčane tokove, vidjećemo da iako imamo trgovinski deficit, novca u ekonomiji ima dovoljno. Novčana masa raste, krediti rastu stabilno i nema znakova ozbiljne neravnoteže. Zato ove podatke ne treba posmatrati zabrinjavajuće. Naprotiv, rast uvoza pokazuje da se domaća potrošnja oporavlja i da ljudi troše više. Naravno, na duže staze, važno je da stalno radimo na tome da povećavamo izvoz, posebno proizvoda sa većom dodatnom vrijednošću jer tako jačamo domaću privredu“, naglasio je Stevanović za Nezavisne novine.