Ključni razlog što njihova vrijednost raste leži u krizi izazvanoj ratnim sukobima na Bliskom istoku, što je investitore natjeralo da svoja sredstva počnu da preusmjeravaju iz hartija od vrijednosti u sigurnije opcije.

Zato i ne čude podaci sa najvećih svjetskih berzi na kojima ovi plemeniti metali obaraju rekorde i dostižu najveće cijene po unci u istoriji.

Da je rast cijena plemenitih metala u uslovima krize normalna i čak uobičajena pojava za Kurir ističe broker i finansijski analitičar Branislav Jorgić.

– Postoji jedan standardni šablon da u uslovima neke političke ili ekonomske krize investitori izlaze iz tržišta hratija od vrijednosti poput akcija i obveznica, jer to smatraju rizičnim plasmanina u tim uslovima. Sredstva preusmjeravaju i investiraju u fondove bazirane na pelemenitim metalima, prije svega zlato. I to je standardna pojava ne samo u ovim okolnostima rata u Ukrajini, sukoba Izraela i Irana, koji može da eskalira i zbog čega cijene nafte idu gore, već u svim kriznim situacijama. Tada troškovi kompanija rastu, profiti se smanjuju i onda investitor gubi motiv za tradicionalno investiranje u papire od vrijednosti i prelazi u nešto sigurnije, prije svega u zlato i druge plemenite metale – objašnjava Jorgić.

On ističe da tržište srebra i platinijuma nije toliko intenzivno kao tržište investicionog zlata, ali nije mogao da prognozira kako će se cijene ovih plemenitih metala dalje kretati.

Cijene plemenitih metala

Plemeniti metal Cijena po unci

– Zlato 3,345.10 dolara

– Srebro 36.32 dolara

– Platina 1,317.96 dolara

(Kurir/Bizportal)