Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), uvoz u prva dva mjeseca iznosio je 4,63 milijarde KM, dok je u istom periodu prošle godine on bio 4,84 milijarde KM.

Ovo znači da je za godinu dana uvoz smanjen za nešto više od 200 miliona KM.

Sa druge strane, prema podacima UIO BiH, izvoz je u dva mjeseca ove godine iznosio 2,69 milijardi KM, a u dva mjeseca 2025. godine 2,74 milijarde KM, što znači da je izvoz manji za oko 50 miliona KM.

Tako je za dva mjeseca deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni bio nešto manji od dvije milijarde KM, tačnije 1,94 milijarde KM.

Najviše se izvoze električne mašine i oprema

Kada su u pitanju proizvodi koji su se najviše izvozili u ova dva mjeseca, to su električne mašine i oprema i njihovi dijelovi, aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijski aparati za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelovi i pribor za te proizvode, za oko 292,8 miliona KM.

Slijedi izvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 223,7 miliona KM, te proizvodi od željeza i čelika za 179,8 miliona KM.

Gorivo i energenti dominiraju uvozom

Kada je u pitanju uvoz, tu prednjače mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske materije i mineralni voskovi za 533,8 miliona KM.

Nuklearni reaktori, kotlovi, mašine te aparati i mehanički uređaji i njihovi dijelovi došli su za 379 miliona KM, te vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vozila, njihovi dijelovi i pribor za 354,2 miliona KM.

Hrvatska glavni trgovinski partner

Najviše proizvoda Bosna i Hercegovina je u dva mjeseca ove godine izvezla u Hrvatsku, i to za 473,5 miliona KM.

U Njemačku je otišlo robe za 421,4 miliona KM, a u Austriju za 287,9 miliona KM.

BiH je najviše proizvoda u periodu januar - februar uvezla iz Hrvatske za 845,3 miliona KM, pa Srbije za 580,7 miliona KM te Njemačke 392,5 miliona KM.

Ekonomisti oprezni u procjenama

Ekonomista Igor Gavran, kaže za "Nezavisne novine" da je teško protumačiti ovu promjenu bez detalja o strukturi trgovine, odnosno gdje je konkretno došlo do smanjenja izvoza i uvoza.

"U ovom periodu imali smo i prestanak proizvodnje u 'Koksari' u Lukavcu, industriji čelika je otežan izvoz u Srbiju i EU, a relativno blaža zima je mogla uticati na manju potrošnju i uvoz manjih količina prirodnog plina kao i električne energije. Ali zaista je nemoguće reći više bez dodatnih detalja. U svakom slučaju bih bio oprezan u ocjenama, jer uglavnom vidimo negativne događaje poput prethodno spomenutih, pa je teško očekivati poboljšanja. A izvjestan je i rast vrijednosti uvoza goriva zbog viših cijena", naveo je Gavran, pišu Nezavisne.