Savjet ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, u decembru prošle godine donio odluku o privremenoj suspenziji i smanjenju carinskih stopa prilikom uvoza određenih roba do 31. decembra 2026. Roba koja se uvozi uz korištenje tarifnih suspenzija odnosi se na materijale i sirovine koji se koriste u vlastitoj proizvodnji, a koje nije moguće nabaviti na domaćem tržištu u potrebnoj količini i kvaliteti za proizvodnju gotovih proizvoda, prenosi Večernji.ba

Nova odluka svake godine

Ova odluka rezultat je zahtjeva Spoljnotrgovinske komore BiH, entitetskih privrednih komora i vodećih poslovnih udruženja.

"Odlukom za 2026. godinu obuhvaćeno je 71 tarifna oznaka, među kojima su 64 sadržane u ranijoj odluci, pet je izbrisano, dok je sedam novih tarifnih oznaka uvedeno. Takođe je izvršeno dodatno snižavanje carinskih stopa za četiri tarifne oznake, a dvije su zamijenjene", naveo je Savjet ministara BiH, prenosi

Ostvarivanje prava na uvoz navedene robe imaće samo oni koji, uz carinsku deklaraciju, podnesu potvrdu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH da će se roba koristiti u vlastitoj proizvodnji, kao i potvrdu  Spoljnotrgovinske komore BiH da se roba ne proizvodi u BiH ili da domaća proizvodnja ne zadovoljava potrebe tržišta.

Spoljnotrgovinska komora BiH u saradnji s entitetskim komorama,  Komorom FBiH i Komorom Rs, svake godine objedinjava zahtjeve privrednika i dostavlja ih Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH na razmatranje. Ministarstvo zatim analizira primjenu odluke prilikom izrade odluke za narednu godinu.

Prema analizama, cilj odluke,  omogućiti povoljnije i konkurentnije poslovanje privrednih subjekata u potpunosti je postignut.

Odluka je dovela do veće angažovasnosti kapaciteta, povećanja proizvodnje, spriječila gubitak radnih mjesta, a u nekim preduzećima  dovela je novog  zapošljavanja. Za veliki broj kompanija donošenje ove odluke od presudnog je značaja za opstanak proizvodnje.

Pozitivni rezultati značajni su za sve grane, što se iz godine u godinu potvrđuje primjenom ove odluke.

Bitno je naglasiti da ova odluka predstavlja ponekad i odlučujući čimbenik za investitore prilikom planiranja njihova daljnjeg poslovanja u zemljama regije.

Bez obzira na rok primjene određen prema ovoj odluci Savjet  ministara BiH  može tokom godine preispitati primjenu odluke i, na prijedlog Ministarstva, donijeti odluku o prestanku primjene tarifne suspenzije za konkretnu robu ako više nije u interesu bh. ekonomije.

Analiza primjene odluke za prošlu godinu pokazala je da, od 85 tarifnih oznaka za koje je omogućen bescarinski uvoz u BiH, za 19 nije bilo zainteresovanih uvoznika.

Podaci o iskorištenosti kvota, među ostalim, pokazuju nula odsto uvoza za žive svinje koje nisu domaće vrste, a čija je težina manja od 50 kg, zamrznute butove i komade od njih, s kostima, od domać ih svinja, potom živu domaću perad vrste Gallus domesticus, kao i mesa od njih.

S druge strane, vrlo visoka iskorištenost, iznad 90 odsto, i dalje se uočava za kvotu za žive svinje, mase manje od 50 kg domaće vrste namijenjene za tov, određene mliječne proizvode (jogurt), kao i kvotu za vina.

Ukupno je kod 7 odsto otvorenih tarifnih kvota došlo do rasta uvoza.

"Možemo istaknuti rast uvoza z EU-a za živa goveda domaće vrste čija je težina veća od 160 kg, ali ne veća od 300 kg, koja su namijenjena za tov. Takođe je uočen rast uvoza za određene jogurte i alkoholna pića za koja se izdaju odobrenja na godišnjoj razini", navedeno je u informaciji Ministarstva.

Za 60 odsto otvorenih tarifnih kvota uvoz roba ostala je na gotovo istoj razini kao i u prethodnoj godini, a kod 10 odsto  došlo je do pada uvoza u odnosu na lani. Za određene robe došlo je do značajnog smanjenja uvoza, primjerice, za živu janjad, strojno iskošteno meso, komade bez kostiju i klaoničke proizvode od kokoši vrste Gallus domesticus.

Uvoz mesa

Na osnovi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i BiH omogućen je bescarinski uvoz određenih primarnih poljoprivrednih proizvoda iz EU-a u unaprijed odobrenim količinama. Značajan dio kvota je djelomično ili visoko iskorišten. Tako je za junice, čistokrvne za priplod, od kvote 2200 tona, iskorišteno 54,04 odsto, odnosno uvezeno 1188,77 tona. Za živa goveda domaće vrste težine između 160 i 300 kg, namijenjena za tov, od kvote 2600 tona, iskorišteno je 39,72 odsto.

 Zanimljivo je da kod živih svinja koje nisu domaće vrste, do 50 kg, od kvote 700 tona, nije bilo uvoza - iskorištenost je nula odsto. Kod janjadi do jedne godine, od kvote 450 tona, iskorišteno je svega 0,32 odsto