Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik, ističući da je Vlada zadužila nadležne institucije da intenziviraju monitoring kvaliteta vazduha, pojačaju inspekcijske kontrole i zatraže od lokalnih zajednica konkretne planove za smanjenje zagađenja.

- Problem zagađenja ponavlja se svake jeseni i zime, zbog čega lokalne zajednice moraju planirati i sprovoditi mjere tokom cijele godine, a ne tek kada koncentracije zagađujućih materija postanu izražene - naglasio je Vipotnik istakavši da se problem ne može posmatrati isključivo kao odgovornost institucija, već da i građani izborom kvalitetnijih energenata i odgovornijim svakodnevnim navikama mogu doprinijeti čistijem vazduhu.

GLAS: Početak sezone grijanja ponovo je donio loš kvalitet vazduha. Građani su zbunjeni, jer jedni upozoravaju na to da nema dovoljno kapaciteta za grijanje na struju, a drugi da treba izbjegavati drva i ugalj. Na šta bi građani trebalo da se griju, a da ne ugrožavaju zdravlje?

VIPOTNIK: Mogu odgovoriti i kao ministar, ali i kao građanin, jer svi udišemo isti vazduh i suočavamo se sa istim problemom. Ja živim u kući i grijem se na pelet. Smatram da je važno koristiti ekološki prihvatljivije energente, a ne posezati za nekvalitetnim i jeftinijim gorivima kako bi se ostvarila ušteda na štetu kvaliteta vazduha. Mislim da svako od nas mora dati svoj doprinos, makar na mikroplanu. To ne znači da se odgovornost institucija može prebaciti na građane, ali je važno da i pojedinci vode računa o tome kakva goriva koriste i kako svojim svakodnevnim navikama utiču na zagađenje. Tu je i saobraćaj. Svi smo svjedoci velikih gužvi u gradovima, a veliki broj domaćinstava ima i po dva vozila. U mnogim evropskim gradovima postoje ograničenja ili zabrane saobraćaja u užim gradskim jezgrima, posebno tokom perioda povećanog zagađenja. Uvode se različite regulacije saobraćaja i mjere. To su, prije svega, pitanja u nadležnosti lokalnih zajednica.

GLAS: Šta je ministarstvo preduzelo da bi bilo smanjeno zagađenje vazduha i koje su mjere naložene nadležnim institucijama i lokalnim zajednicama?

VIPOTNIK: U decembru 2025. godine informisali smo Vladu RS i predložili zaključke sa konkretnim zaduženjima za najvažnije republičke institucije i ustanove koje se bave kontrolom i monitoringom kvaliteta vazduha, ali i za jedinice lokalne samouprave. Republičkom hidrometeorološkom zavodu naloženo je da intenzivira aktivnosti na praćenju kvaliteta vazduha i uspostavljanju funkcionalne republičke mreže mjernih stanica, kako bismo na osnovu pouzdanih podataka mogli planirati dalje aktivnosti. Jedinicama lokalne samouprave, posebno onima u kojima su utvrđena prekoračenja koncentracija zagađujućih materija, naloženo je da dostave kratkoročne akcione planove i planove zaštite životne sredine, sa konkretnim mjerama koje je potrebno hitno preduzeti. Zadužena je i Republička uprava za inspekcijske poslove da pojača kontrole distributera energenata, da bi se spriječilo stavljanje u promet goriva kvaliteta pod znakom pitanja. Predviđena je i kontinuirana kontrola stanica za tehnički pregled vozila, posebno u dijelu koji se odnosi na kontrolu izduvnih gasova, kao i pojačan nadzor nad industrijskim postrojenjima koja su obavezna da redovno vrše monitoring emisija.

GLAS: Ima li ministarstvo informacije šta su lokalne zajednice uradile po zaključcima Vlade? Konkretno, Banjaluka je predstavila određene mjere, ali građani s pravom postavljaju pitanje da li su one dovoljne i ko će snositi odgovornost ako ne budu preduzeti konkretni koraci?

VIPOTNIK: Ministarstvo nema direktnu nadležnost da kontroliše sprovođenje svih tih mjera na terenu. Za to su nadležne republičke i lokalne inspekcije, svaka u okviru svojih ovlašćenja. Upravo bi sa njima trebalo provjeriti da li se preporuke i obaveze poštuju i da li su, u slučajevima kršenja propisa, preduzete odgovarajuće sankcije. Jasno su podijeljene nadležnosti. Gradovi i opštine, odnosno njihovi lokalni parlamenti, donose odluke i mjere na osnovu zakonskog okvira koji je utvrdila nadležna institucija. Svi su dužni da poštuju zakone i propise, bez obzira na nivo vlasti.

GLAS: Koliko na kvalitet vazduha u Banjaluci utiče neplanska gradnja, odnosno urbanistička rješenja koja mogu narušiti prirodno strujanje vazduha? Da li je ministarstvo moglo više da utiče na ovu oblast?

VIPOTNIK: Neplanska gradnja može uticati na strujanje vazduha, narušavanje ruža vjetrova i prirodnu ventilaciju grada, zbog čega se zagađujuće materije duže zadržavaju u urbanim sredinama. Prema Zakonu o uređenju prostora i građenju, jasno je definisano za koje objekte građevinske dozvole izdaje ministarstvo, a za koje lokalne zajednice. Za četiri godine mog mandata ministarstvo je na području cijele Srpske, uključujući Banjaluku, izdalo manje od deset građevinskih dozvola za stambene zgrade. Ministarstvo je imalo namjeru da kroz izmjene zakonskog okvira uredi ovu oblast i preuzme dio nadležnosti od opština i gradova, ali za to nije bilo potrebnog konsenzusa, prije svega sa lokalnim zajednicama. Nadležnosti su, tako, ostale uređene kao i ranije.

GLAS: Kako je organizovano praćenje kvaliteta vazduha u Srpskoj i koliko su podaci o zagađenju pouzdani? Ko je odgovoran za njihovo praćenje i objavljivanje?

VIPOTNIK: Ministarstvo uređuje zakonodavni okvir koji se, između ostalog, odnosi na monitoring kvaliteta vazduha, donosi podzakonske akte i utvrđuje strateške pravce djelovanja. Kvalitet vazduha u Srpskoj prati se na dva nivoa, kroz republičku i lokalne mreže mjernih stanica. U okviru republičke mreže utvrđeno je sedam mjernih stanica i to u Banjaluci, Prijedoru, Doboju, Bijeljini, Brodu, Gacku i Trebinju. Za njihovo praćenje zadužen je Republički hidrometeorološki zavod, koji ima i ulogu referentnog centra za prikupljanje i objavljivanje podataka o kvalitetu vazduha. Opštine i gradovi, s druge strane, uspostavljaju i prate svoje lokalne mreže mjernih stanica. Ministarstvo je donijelo i Strategiju zaštite vazduha za period 2022 - 2032. godine, kojom su obuhvaćeni i lokalni planovi kvaliteta vazduha, kao i kratkoročni akcioni planovi.

GLAS: Zagađenje vazduha nije problem samo Banjaluke, ali se čini da evropski gradovi imaju razvijenije sisteme kontrole i odgovornosti. Šta bi Srpska mogla preuzeti iz prakse zemalja poput Austrije i Švajcarske?

VIPOTNIK: Problem zagađenja vazduha nije prisutan samo u Srpskoj. Sa njim se suočavaju i drugi evropski i svjetski centri, naročito tokom jeseni i zime. Svi se bore sa tim problemom, ali ono što im je zajedničko jeste poštovanje zakonskih normi i propisa kojima je ova oblast uređena. Ministarstvo donosi zakonodavni okvir, strategije i smjernice, dok lokalne zajednice imaju obavezu da na svojoj teritoriji donose i sprovode odgovarajuće planove i mjere. Inspekcijski organi treba da kontrolišu njihovo sprovođenje i postupaju u skladu sa svojim ovlašćenjima. Imamo propisane kratkoročne i dugoročne planove, kao i jasno definisane odgovornosti institucija. Važno je da se oni zaista primjenjuju. Lokalne zajednice moraju prepoznati da se ovaj problem ponavlja svake jeseni i zime i da se ne može rješavati samo povremenim aktivnostima kada zagađenje već postane izraženo. Na kraju, pored odgovornosti institucija neophodan je i doprinos svakog pojedinca.

GLAS: Koji su, zapravo, najveći izvori zagađenja tokom zime? Da li su to individualna ložišta, saobraćaj ili industrija?

VIPOTNIK: Činjenica je da je kvalitet vazduha najlošiji u periodu kada počinje sezona grijanja. Tada dolazi do povećanja emisija usljed sagorijevanja različitih vrsta goriva, a posebno su problematična individualna ložišta i korišćenje jeftinijih, nekvalitetnih energenata u domaćinstvima, ali i poslovnim i drugim objektima. Problem je direktno povezan sa vrstom i kvalitetom energenta koji se koristi. Osim toga, na kvalitet vazduha tokom zime utiče i saobraćaj, a neizostavan faktor je i industrija, koja u svojim proizvodnim procesima emituje štetne gasove.