Ako se prognoze potvrde, biće to drugi put da se ovaj prag premaši na godišnjem nivou, nakon 2024. godine. Ipak, cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja zvanično će se smatrati prekoračenim tek kada temperatura ovu granicu premaši u višegodišnjem prosjeku.

Međunarodna zajednica je Pariskim klimatskim sporazumom postavila cilj da se globalno zagrijavanje ograniči na najviše 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, kako bi se izbjegle najteže posljedice klimatskih promjena.

Prema procjenama Kopernikusa, ova godina biće druga najtoplija otkako se vrše mjerenja, uz mogućnost od 20 posto da nadmaši rekordnu 2024. godinu.

Stručnjaci ove službe procjenjuju i da će četvorogodišnji prosjek zagrijavanja za period od 2023. do 2026. godine premašiti 1,5 stepeni.

Podaci Kopernikusa pokazuju da je oktobar širom svijeta bio najtopliji otkako postoje mjerenja, pri čemu je prosječna globalna temperatura bila 1,75 stepeni viša od predindustrijskog nivoa.

"Posebno je značajno što se očekuje da će i četverogodišnji prosjek biti iznad 1,5 stepeni, što naglašava koliko je ovaj period globalnog zagrijavanja dugotrajan", izjavila je Samanta Burgess iz Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze.

I Ujedinjene nacije sada zvanično očekuju da će cilj od 1,5 stepeni, utvrđen Pariškim klimatskim sporazumom, biti premašen.

Globalno zagrijavanje doprinosi sve češćim klimatskim ekstremima, ekstremnim vremenskim pojavama i povećava rizik od dostizanja potencijalno nepovratnih klimatskih prelomnih tačaka.

Rizici se povećavaju sa svakim dodatnim djelićem stepena i svakom godinom, upozorava Program Ujedinjenih nacija za okolinu (UNEP) u svom septembarskom izvještaju.

Direktor Instituta za istraživanje uticaja klimatskih promjena u Potsdamu Johan Rockstrom upozorio je da bi se svijet, bez odlučnih mjera protiv globalnog zagrijavanja, mogao naći na "putu ka nekontrolisanoj budućnosti".

 

(RadioSarajevo)