Da je istovremeno studiranje i zaposlenje sve zastupljenije među mladima, pokazuju i podaci Republičkog zavoda za statistiku, prema kojima je u posljednje četiri akademske godine zabilježen rast broja zaposlenih studenata. Kako bismo utvrdili šta mlade podstiče da već tokom studija zakorače na tržište rada, ali i šta druge odvraća od takve odluke, analizirali smo statističke podatke za period od akademske 2022/23. do 2025/26. godine i sproveli anketu među studentima.

Svaki četvrti student radio već 2022. godine

Imajući u vidu podatke iz Zavoda za statistiku RS, u akademskoj 2022/23. godini od upisanih 24.267 studenata u cijeloj RS, zaposleno je 6.368 studenata, što čini 26,24 odsto od cijelog broja. Do akademske 2025/26. godine broj upisanih studenata je ostao relativno isti, dok je broj zaposlenih studenata u ovoj godini porastao za 908 studenata, što je za 14,26 odsto više od broja iz 2022/23. godine. Ovi podaci nas navode na pitanje: zašto se studenti odlučuju na ovaj korak?

statistika

Šta kažu studenti?

Nakon obavljene ankete sa studentima, od njih smo saznali zašto su se odlučili na korak zaposlenja, koje su poslove radili, te kako su uspijevali da usklade svoje obaveze sa društvenim životom.

Nina Č. apsolvent Filološkog fakulteta na katedri za srpski jezik i književnost, ističe da su joj glavni razlog zaposlenja bile finansije i želja za samostalnošću.

"Počela sam studirati sa 29 godina i bilo me je sramota da u potpunosti zavisim od roditelja. Radila sam kao konobar, jedan period vikendom, a onda sam radila i radnim danima. Kad sam radila radnim danima, bilo je baš teško uskladiti se, jednom riječju prenaporno. Od zarade nisam mogla pokriti troškove studiranja i života, ali sam živjela sa roditeljima, pa mi je ta zarada bila više kao džeparac. Nakon svega toga, ostajalo mi je jako malo slobodnog vremena, a to vrijeme sam iskorištavala za san i odmor. Smatram da bi poslodavci trebali biti malo fleksibilniji po pitanju radnog vremena, u smislu da skrate radno vrijeme studentima sa osam na šest sati", kazala je ova studentkinja. 

Njena koleginica, studentkinja četvrtre godine takođe Filološkog fakulteta na katedri za ruski i srpski jezik i književnost, za naš portal navodi svoj istraživački duh kao glavni razlog zaposlenja.

"Želja za samostalnošću, sticanje iskustva i smještanje mene u različite situacije me je navelo da potražim posao. Radim kao asistent u vrtiću i na poslu provedem 15-18 sati sedmično. Rano ujutru idem na posao, odradim smjenu i poslije toga idem na predavanja, te ostatak dana imam slobodno za sebe. Zarada nije pretjerano velika, ali mislim da je sasvim dovoljna za regulisanje svih troškova studiranja i života. Što se tiče odricanja, za sada se ne odličem ničega", poručuje ona.

Neki studenti nemaju vremena za posao

Dok jedni studentske obaveze usklađuju sa poslom, drugi se posvećuju isključivo studiranju. Razlozi zbog kojih ne rade su različiti.

Nikola S. student druge godine Elektrotehničkog fakulteta na katedri za računarstvo i informatiku, za našu anketu je istakao sljedeće:

"Želim da se posvetim fakultetu. Obaveze i raspored mi onemogućavaju da uopšte razmišljam o zaposlenju. Ako bih ikada tražio posao, pokušao bih da pronađem posao u struci, pa bih tako mogao da ubijem dvije muve jednim udarcem. Što se tiče radnog vremena, mislim da je najidealnije između pet i sedam sati dnevno. Iako želim da se posvetim fakultetu, osjećam finansijski pritisak zbog troškova života i studiranja. Kada posmatram druge kolege koji rade, vidim veliku prednost u tome što imaju novca, tj. finansijski su samostalni, ali takođe je uočljiva i velika mana, a to je umor i stres. Smatram, kada je u pitanju moj fakultet, da bi meni i mojim kolegama najviše pomogla plaćena praksa", rekao je Nikola za naš portal.

Student druge godine Prirodno-matematičkog fakulteta, studijskog programa prostorno planiranje, Vladimir S. kazao je da ne želi da se zaposli zbog manjka vremena.

"Nemam vremena, a i smatram da je za taj korak jako rano. Izdržavaju me roditelji, ali se trudim da im pomognem tako što ću raditi u toku ljeta, na primjer preko Work&Travel programa, jer mislim da je tu najbolja zarada. Posmatrajuću druge kolege koji rade, primjetim da ne pate od prevelikog pritiska roditelja kada su finansije u pitanju, što je jako dobra stvar. Mislim da bi veća finansijska podrška najviše pomogla ne samo meni, već i mojim kolegama koji nisu zaposleni", istakao je Vladimir.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je zaposlenje sve zastupljenije među studentima u Srpskoj, dok odgovori anketiranih otkrivaju da odnos prema radu tokom studija zavisi od finansijskih potreba, raspoloživog vremena i mogućnosti usklađivanja obaveza.

Za jedne je posao način da već tokom studija steknu iskustvo i finansijsku nezavisnost, dok drugi smatraju da je završetak obrazovanja prioritet kojem je potrebno posvetiti punu pažnju. I jedni i drugi, međutim, prepoznaju značaj fleksibilnijeg radnog vremena i uslova zaposlenja koji bi studentima omogućili da rad ne bude prepreka uspješnom studiranju.

Za dublju analizu bi pomogli i podaci studentskih zadruga, ali od njih nismo dobili odgovore na naše upite.