Kakav trag ovaj štetočina ostavlja na hrastovim šumama objasnio je tehnički direktor u Šumskom gazdinstvu Gradiška, Branislav Subotić.

Po njegovim riječima mrežasta hrastova stijenica (Corthuca arcuata) unesena je u Evropu prije 20 godina iz Sjeverne Amerike, a prvi put je zabilježena na našim prostorima 2017. godine.

"Hrastova stjenica napada hrast ali i dosta drugih lišćarskih vrsta drveća. Ima izuzetno veliku brojnost jer se javljaju dvije do tri generacije godišnje, a na našim prostorima nema prirodnog neprijatelja. Obično se javlja nakon hrastove pepelnice i doprinosi tome da lišće hrasta poprima žuto-smeđu boju u toku vegetacionog perioda. Lako se raznosi putem vjetra i često dolazi u kontakt sa ljudima i grizu ih u potrazi za hranom, mada se ne hrani ljudskom krvlju", kazao je Subotić. 

Ističe da je uticaj ovog insekta izuzetno negativan po hrastovu šumu, slabeći list i stablo, te dodaje da naša država nema sredstava da se obračuna s ovim insektom.

"Hraneći se listom hrasta smanjuje se asimilaciona površina lista, a time i fotosinteza i transpiracija, što uz klimatske promjene fiziološki slabi stabla hrasta. Za sada nema kod nas sredstava za zaprašivanje ovog insekta, mada se radi na proizvodnji biološkog insekticida koji je još u fazi ispitivanja u laboratoriji, ali i to će biti problematično jer stjenica polaže jaja na taj način su prirodno zaštićene. Potrebno je višegodišnje praćenje da bi se utvrdilo koliko stjenica ima uticaja na prirast i prinos hrastovih šuma", izjavio je Subotić.

U uslovima kada je šuma i hlad znače život, hrastove stjenice remete kako hrastovu šumu tako i ljudski život, jer po riječima Subotića, napadaju i ljude. Problem koji izazivaju hrastove stjenice biće sve veći, zbog čega je potrebna jača intervencija institucija.