Dok se na Balkanu kupci još prvenstveno vode lokacijom i kvadraturom, u Evropskoj uniji sve više pažnje posvećuje se energetskoj efikasnosti, otpornosti objekata na klimatske promjene i budućim troškovima korišćenja.

Na prvi pogled, tržište nekretnina u regionu djeluje potpuno otporno na vremenske prilike. Tokom ljetnih mjeseci gradovi se bore s dugotrajnim toplotnim talasima i temperaturama iznad 35 stepeni, ali potražnja za stanovima i dalje ne jenjava.

Međutim, iskustva razvijenih tržišta pokazuju da ekstremne vrućine više nisu samo pitanje komfora ili jačine klima-uređaja. Klimatske promjene postaju dio ekonomske računice, a investitori i banke sve više procjenjuju koliko će neka nekretnina biti skupa za korišćenje u narednim decenijama.

Evropska komisija kroz Zajednički istraživački centar (JRC) upozorava da su kvalitet stanovanja i energetska efikasnost sve važniji zbog klimatskih promjena. U izvještaju se navodi da su stanovanje i energetsko siromaštvo usko povezani, jer loše izolovani objekti povećavaju troškove grijanja i hlađenja, što direktno utiče na finansijsko opterećenje domaćinstava.

Prema istom dokumentu, čak 18,5 odsto domaćinstava u Evropskoj uniji 2023. godine živjelo je u objektima koji nisu pružali odgovarajuću zaštitu od temperaturnih ekstrema.

Da klimatske promjene više nisu samo ekološko pitanje potvrđuje i Evropska centralna banka (ECB).

U svom izvještaju o finansijskoj stabilnosti ECB upozorava da fizički klimatski rizici, uključujući toplotne talase, suše, poplave i požare, mogu dovesti do promjene vrijednosti imovine i povećati rizike za banke i investitore. Posebno se naglašava da su finansijske institucije sve izloženije nekretninama koje se nalaze na područjima pogođenim klimatskim promjenama.

To ne znači da će cijene nekretnina automatski padati, ali znači da klimatski rizici postaju jedan od faktora koje banke, osiguravajuće kuće i investitori sve pažljivije prate.

Sličan trend pokazuje i istraživanje Emerging Trends in Real Estate Europe 2026, koje zajednički objavljuju PwC i Urban Land Institute (ULI).

Čak 83 odsto ispitanika smatra da je fizički klimatski rizik jedan od najvažnijih ESG faktora prilikom finansiranja i ulaganja u nekretnine, odmah iza energetske efikasnosti.

Izvještaj takođe navodi da investitori sve češće analiziraju otpornost objekata na klimatske promjene, dok osiguravajuće kuće prilagođavaju premije rizicima kojima su pojedine lokacije izložene.

Na Balkanu još ne postoji zvaničan "popust na vrućine", niti postoje istraživanja koja pokazuju da ekstremne temperature već direktno utiču na cijene stanova.

Ipak, pojedini stručnjaci za nekretnine primjećuju da kupci sve češće obraćaju pažnju na kvalitet izolacije, energetsku efikasnost objekta, orijentaciju stana i sisteme grijanja i hlađenja.

Takvi kriterijumi, koji su do prije nekoliko godina bili sporedni, postepeno postaju važan dio odluke o kupovini.

Jedna od najvećih promjena jeste činjenica da kupci danas ne gledaju samo cijenu kvadrata, već i buduće troškove života u stanu.

Loša izolacija znači veću potrošnju električne energije tokom ljeta i veće račune za klimatizaciju, dok energetski efikasni objekti dugoročno donose niže troškove održavanja.

Zbog toga se sve više govori o tome da će upravo operativni troškovi biti jedan od faktora koji će u budućnosti praviti razliku između kvalitetnih i manje atraktivnih nekretnina.

Ekstremne vrućine na Balkanu još nisu dovele do pada cijena kvadrata, niti postoje istraživanja koja bi to dokazala.

Međutim, evropski trendovi jasno pokazuju da energetska efikasnost, klimatska otpornost i budući troškovi korišćenja postaju sve važniji kriterijumi prilikom procjene vrijednosti nekretnina.

Ako se isti trend nastavi i u regionu, kupci više neće gledati samo lokaciju i kvadraturu, već i to koliko će ih stan koštati za deset ili dvadeset godina.

(Nezavisne)