Praksa pokazuje da investitori sve češće pribjegavaju specifičnom poslovnom modelu izgradnje niza malih solarnih elektrana na jednoj lokaciji, čime, djelujući unutar zakonskih okvira, ostvaruju pravo na državne podsticaje i izbjegavaju obavezu plaćanja koncesionih naknada.

Na terenu se tako nerijetko može vidjeti jedan ograđen kompleks koji faktički funkcioniše kao jedinstveno postrojenje, dok se u zvaničnoj dokumentaciji vodi kao više zasebnih elektrana, svaka instalisane snage tačno do zakonskog praga od 150 kilovata (kW).

Projekat kod Kozarske Dubice 

Ilustrativan primjer ove prakse je nedavna odluka Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (RERS), kojom je kompanija "Smart Solution" iz Banje Luke dobila petogodišnju dozvolu za proizvodnju električne energije u 13 solarnih elektrana u Agincima kod Kozarske Dubice. Ukupna instalirana snaga ovog kompleksa iznosi oko 1,8 megavata (MW).

Kompanija je ujedno podnijela zahtjev za sticanje konačnog prava na obavezni otkup električne energije po garantovanoj cijeni. Prema projektovanoj proizvodnji, ovih 13 elektrana godišnje bi trebalo proizvesti oko 2,36 miliona kilovat-sati (kWh) električne energije.

Uzimajući u obzir trenutno važeću garantovanu otkupnu cijenu od 0,208 KM po kWh (bez PDV-a) za solarne elektrane na zemlji snage do 150 kW, godišnja bruto vrijednost proizvedene električne energije mogla bi doseći približno 491.000 KM. Ovaj iznos je gotovo jednak ukupnim prihodima koje je "Smart Solution" ostvario tokom 2025. godine, što ukazuje na to da bi projekat u Agincima mogao postati primarni izvor prihoda ove kompanije.

Ipak, važno je napomenuti da procijenjena godišnja vrijednost proizvodnje predstavlja isključivo bruto prihod od prodaje, a ne čistu dobit. Na konačni finansijski rezultat direktno će uticati troškovi same investicije, izvori finansiranja, redovno održavanje postrojenja, osiguranje, porezi, te eventualna odstupanja između planirane i stvarne proizvodnje. Takođe, podneseni zahtjev ne znači automatsko odobravanje podsticaja, konačnu odluku donosi RERS, koji tek treba da utvrdi tačnu količinu, cijenu i period otkupa.

Ko stoji iza "Smart Solution-a"?

Vlasnička struktura pokazuje da je "Smart Solution" u stopostotnom vlasništvu kompanije "Euros osiguranje". Prema podacima iz registra, Siniša Kurteš direktno posjeduje 12 odsto vlasništva u ovom osiguranju, dok dodatnih 41 odsto pripada kompaniji "A&K Konsalting", čiji je on jedini vlasnik. Kurteš obavlja i funkcije redovnog profesora na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, savjetnika ministra finansija i trezora BiH, te člana Savjeta Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA).

Sam projekat u Agincima prvobitno nije razvijao "Smart Solution". Preliminarno pravo na podsticaje za elektrane "Aginci 1–9" i "Aginci 11–14" u martu 2025. godine dobio je banjalučki preduzetnik Mladen Zeljaja, vlasnik preduzeća "Transform". Elektrane su naknadno, na osnovu ugovora o kupoprodaji, prenesene na "Smart Solution", koji je potom pribavio potrebne certifikate i dozvole.

REERS

Sličan model primijenjen i u Gradišci

Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji je u primjeni od 2022. godine, elektrane do 150 kW tretira kao mala postrojenja. Njihova osnovna prednost, sa stanovišta investitora, jeste ta što za njih nije potrebna koncesija, dozvole se rješavaju na nivou lokalnih zajednica, a mogu ostvariti pravo na garantovani otkup.

Ovakav pristup primijenjen je i u Gradišci. Firma „Branel-fin“, koja je u vlasništvu Ljiljane Adžić, supruge gradonačelnika Gradiške Zorana Adžića, posjeduje solarnu elektranu ukupnog kapaciteta oko 1.800 kW u mjesnoj zajednici Laminci Dubrave.

Projekat je administrativno podijeljen na 12 malih solarnih elektrana, svaka snage do 150 kW. Prateći ovu zakonsku liniju, investitor nema obavezu plaćanja koncesione naknade Republici Srpskoj i lokalnoj zajednici, a istovremeno ispunjava zakonski limit za ostvarivanje prava na podsticaje od strane Regulatorne komisije.

104 elektrane na spornom zemljištu u Doboju

Da praksa usitnjavanja solarnih projekata dostiže ozbiljne razmjere, pokazuje i slučaj iz Doboja. Gradska uprava je krajem juna kompaniji „Etmax“ izdala upotrebne dozvole za čak 104 male solarne elektrane na lokaciji Crkveno brdo u Podnovlju. Dozvole su izdate uprkos protestima mještana, ali i odluci Vrhovnog suda Republike Srpske, koji je početkom aprila osporio način na koji je ovo zemljište preneseno sa Zemljoradničke zadruge „Podnovlje“ na Grad Doboj, a potom prodato investitoru.

S obzirom na to da bi 104 elektrane za 15 godina garantovanog državnog otkupa prihodovale blizu 64 miliona KM, to predstavlja samo donju granicu potencijalnog odštetnog zahtjeva. Zbog sumnji u nezakonitosti, dobojski Centar za humanu politiku već je pozvao tužilaštva da pokrenu krivične postupke protiv odgovornih u Gradskoj upravi i RUGIPP-u, objavio je portal Capital.

Sa dnevnog reda NSRS povučene izmjene zakona

Pitanje da li je ovakvo usitnjavanje projekata legitimna poslovna strategija ili korištenje zakonskih praznina koje narušavaju ravnopravnost na tržištu, stiglo je i do institucija.

Vlada RS, odnosno Ministarstvo energetike i rudarstva, predložilo je izmjene važećeg Zakona o obnovljivim izvorima energije. U obrazloženju Nacrta izmjena navedeno je da su pojedini investitori velike površine zemljišta parcelisali kako bi gradili desetine manjih elektrana. Na pojedinim lokacijama izgrađeno je između 20 i 50 malih solarnih postrojenja koja u suštini funkcionišu kao jedan projekat, čime su, uz izbjegavanje koncesija, obezbjeđivali pravo na garantovanu otkupnu cijenu u periodu od 15 godina.

Kako bi se ovakva praksa prekinula, Nacrtom je predviđeno uvođenje obaveznog i značajnog fizičkog rastojanja između elektrana do 150 kW ukoliko žele pravo na podsticaj. Takođe, predviđeno je ukidanje mogućnosti "rezervacije podsticaja", čime bi pravo na garantovani otkup imale isključivo već izgrađene elektrane.

Ipak, rasprava o ovom pitanju je odgođena. Predložene izmjene trebale su biti razmatrane na nastavku posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, ali je tačka dnevnog reda pod kojom se nalazio ovaj zakon povučena. Do daljnjeg, postojeća legislativa ostaje na snazi, a s njom i "siva zona" koja investitorima omogućava da velike energetske projekte uspješno realizuju u formi niza malih postrojenja.