U takvim prilikama, običaj nalaže obilježavanje "preslave" (poznate i kao prisluga, poslužica ili prislužba), čime se sprečava da se tradicija matične porodice ugasi.

Kada se obilježava preslava?

Preslava se u novu porodicu najčešće donosi udajom. Kada je žena jedini potomak iz svoje matične porodice, ona nastavlja da slavi slavu svojih predaka kao drugu slavu, odnosno preslavu, uz osnovnu krsnu slavu koju porodica već obilježava.

Pored porodične linije, preslava se može usvojiti i iz ličnih razloga:

  • Zavjet zahvalnosti: Kada porodica vjeruje da ih je određeni svetitelj izbavio iz bolesti ili nesreće.

  • Strahopoštovanje: Nakon opomena ili duhovnih iskustava.

  • Značajni datumi: Ukoliko je osoba rođena na dan određenog svetitelja.

Razlika između slave i preslave

Dok je krsna slava centralni porodični događaj, preslava se obilježava skromnije, najčešće u krugu najuže rodbine. Prema ustaljenoj praksi mnogih sveštenika, za preslavu se obično ne mijesi slavski kolač, već se priprema žito (koljivo) koje se osveštava u crkvi.

Uz paljenje kandila i molitvu u domu, ovim činom se svetitelju odaje posebna počast.

Važno je napomenuti da se preslava ne smije miješati sa zavjetinom, koja predstavlja dan kada cijelo selo, grad ili određena zajednica proslavlja zajedničkog zaštitnika, dok je preslava stvar ličnog ili porodičnog zavjeta, piše Stil.