Tačka spoticanja bili su bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić, koji su glasovima “suzdržan“ i “protiv“ oborili usvajanje budžeta “teškog“ 1,58 milijardi KM, koji je jedino podržala Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.

Budžet je prethodno dobio jednoglasnu podršku Savjeta ministara BiH, ali na posljednjem stepeniku se okliznuo i to zbog neobezbjeđivanja dovoljnog iznosa sredstava za BHRT, prema mišljenju Denisa Bećirovića, kao ni manjak novca za sedam institucija kulture na nivou BiH.

Šta se dešava dalje?

Pošto Predsjedništvo BiH nije usvojilo budžet, on bi trebalo da bude vraćen Ministarstvu finansija i trezora BiH, a potom ponovo upućen Savjetu ministara, a zatim i Predsjedništvu BiH na novo razmatranje.

“Neusvajanjem budžeta institucija BiH blokirano je povećanje primanja zaposlenih u zajedničkim institucijama, a najveću odgovornost za to snosi bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. Ovim budžetom predviđeno je više od 130 miliona KM za primanja zaposlenih u zajedničkim institucijama, primjena veće osnovice od 1. januara, rast toplog obroka u skladu sa kolektivnim ugovorom, regres i povećanje naknade za prevoz za 15 odsto“, rekao je ministar finansija i trezora BiH, Srđan Amidžić.

On krivi Bećirovića da je pitanje usvajanja budžeta povezivao sa temamam koje nemaju nikakve veze sa tim dokumentom.

“Svjestan sam teške finansijske situacije u BHRT-u, ali se u nezavidnom položaju nalaze i druga preduzeća i ustanove u BiH, poput 'Željezare' u Zenici ili banjalučkog 'Vodovoda'. Ali, to nema nikakve veze sa budžetom institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH“, rekao je Amidžić.

Što se tiče Savjeta ministara BiH, on je podsjetio da se ni Zukan Helez, ministar odbrane BiH nije protivio usvajanju budžeta.

“Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić je odgađanjem sjednica Fiskalnog savjeta doprinio da ne bude usvojen globalni fiskalni okvir, dok je Bećirović stavio politiku ispred interesa građana. Zbog blokade budžeta mogla bi biti usporena i realizacija NCTS sistema, koji treba da omogući brži protok robe preko graničnih prelaza. Nalazimo se u šestoj ili sedmoj fazi tog procesa, a digitalizacija bi omogućila da se prevoznici manje zadržavaju na granicama“, tvrdi ministar finansija BiH.

Šta je trebalo da se kupi iz budžeta?

Značajna povećanja u budžet trebalo je da dobije Ministarstvo odbrane, i to 43 miliona KM.

Tim novcem je trebalo da se kupi šest helikoptera, dodatna vozila, terenske uniforme.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) dobila bi uvećanje budžeta za čak 17 miliona maraka, Granična policija 13 miliona, OBA/OSA je trebalo da dobije 9 miliona maraka više, a isto toliko i Sud BiH i Tužilaštvo BiH.

Minić: Stvarnost u kakvoj državi živimo

Neusvajanja budžeta dotakao se i Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, rekavši da se Republika Srpska mora okrenuti svojim kapacitetima.

“To pokazuje kakva je BiH. Od mosta u Gradišci kojeg nismo mogli otvoriti, a mi smo ga napravili i nismo ga mogli otvoriti. Šta možemo dogovoriti na nivou  BiH? Јedva smo otkočili elektroprenos da nam ne padne cijeli sistem. Republika Srpska mora raditi sve na tome da budemo funkcionalni i samoodrživi. Moramo se sve više okretati sebi i svojim kapacitetima, a ovo je stvarnost u kojoj danas živimo u BiH“, naveo je Minić.