Ovaj prirodni klimatski fenomen nastaje kada postoji duži period povišenih temperatura površine mora u centralnom i istočnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika.

Nadolazeći El Ninjo mogao bi dovesti do ekstremnih vremenskih uslova, kao i do nestašica hrane i velikih humanitarnih problema širom svijeta.

Satelit Sentinel-6 Mihael Freilih posmatra Kelvinove talase na površini mora, piše ladbible.

Kako se ovi talasi toplije vode kreću prema istoku preko Pacifika, NASA je zabilježila satelitske slike koje pokazuju promjene u nivou mora prije početka El Ninja.

Očekuje se da će fenomen nastupiti kasnije tokom godine, što bi u nekim regijama moglo izazvati obilne padavine, dok bi druge mogle ostati bez njih. Upozorava se da će to uticati na svakodnevni život i globalnu ekonomiju.

Nekoliko ovih toplih talasa već je uočeno na satelitskim podacima iz 2026. godine, pokazujući veliko područje zagrijane vode u Pacifiku kod obale Južne Amerike.

NASA objašnjava da se voda širi kada se zagrijava, pa porast nivoa mora ukazuje na porast temperature okeana.

Satelit Sentinel-6 Mihael Freilih, lansiran 2020. godine u saradnji sa ESA (Europskom svemirskom agencijom) u okviru EU Kopernikus programa, mjeri visinu nivoa mora širom okeana svakih 10 dana s vrlo velikom preciznošću.

U slučaju El Ninja, satelit prati tzv. Kelvinove tople valove.

"Ovi talasi se obično formiraju nakon kratkih perioda kada vjetrovi iznad zapadnog dijela ekvatorijalnog Pacifika promijene smjer iz uobičajenog istok–zapad u zapad–istok”, objašnjava NASA. “To, zajedno s opštim slabljenjem istočnih vjetrova duž ekvatora, dovodi do zagrijavanja vode i porasta nivoa mora.”

Topli Kelvinovi valovi često prethode El Ninjo događajima.

Istraživač Džoš Vilis rekao je da je ovogodišnji događaj počeo kasnije nego veliki El Ninji iz 2015. i 1997. godine, ali da bi mogao jačati.

Najjači El Ninjo do sada bio je onaj iz 1990-ih, koji je uzrokovao smrt oko 23.000 ljudi i štetu od 21 do 28 milijardi funti.

Fenomen je tada izazvao poplave, ciklone, suše i požare.

U decembru 2015. godine, u Velikoj Britaniji su zabilježene neke od najgorih poplava u historiji, što se takođe povezivalo s El Ninjom.

Kako nastaje El Ninjo godina?

Sve počinje sa tzv. pasatnim vjetrovima, koji stalno duvaju oko ekvatora i obično idu od istoka prema zapadu. U Pacifiku to znači od Amerike prema Australiji i Novom Zelandu.

Vjetrovi guraju toplu vodu prema zapadu, gdje je zagrijava sunce, pa se tamo formira topla i vlažna atmosfera s čestim padavinama. U isto vrijeme, hladna voda iz dubine okeana dolazi na istoku.

Tokom El Ninjo godina, ovaj sistem se poremeti.

Kada pasatni vjetrovi oslabe ili promijene smjer, razlika u temperaturi između istoka i zapada se smanjuje, pa se i inače hladni dijelovi okeana zagrijavaju.

To mijenja obrasce padavina i vjetrova širom Pacifika, što ima posljedice i na globalne vremenske prilike.

(Radiosarajevo)