Novac na čekanju zbog neispunjenih obaveza

Evropska komisija je pozitivno ocijenila Reformsku agendu BiH još početkom decembra 2025. godine, a od tada do danas nadležni po svemu sudeći nisu ništa uradili da se pomjere sa mjesta kako bi novac uopšte stigao u BiH. 

Evropska unija je prvobitno predvidjela 1,85 milijardi evra za BiH u okviru Plana rasta, ali su joj u julu 2025. godine sredstva umanjena za 10 odsto kao direktna posljedica neblagovremenog dostavljanja Reformske agende od strane vlasti, dok su sve druge zemlje zapadnog Balkana svoje agende dostavile još 2024. godine.

Dakle, BiH je već izgubila tačno 108,5 miliona evra, a trenutno dostupni iznos sredstava za zemlju iznosi do 976 miliona eva. Ovaj novac stići će u BiH samo ako budu ispunjeni svi zacrtani koraci.

Strogi uslovi i kratki rokovi Evropske unije

Delegaciju Evropske unije u BiH pitali smo da li su i šta vlasti uradile nakon što je Evropska komisija dala zeleno svjetlo za Reformsku agendu, te da li postoji rizik da zemlja pored izgubljenih više od 200 miliona maraka ostane bez dodatnih sredstava.

"Nakon pozitivne ocjene Evropske komisije za Reformsku agendu početkom decembra 2025. godine, odgovornost je sada jasno na domaćim vlastima. Za oslobađanje sredstava iz Plana rasta za zapadni Balkan, nadležne institucije treba da imenuju koordinatora za Instrument za reforme i rast, uspostave strukturu za praćenje i izvještavanje, finaliziraju potpisivanje i ratifikaciju sporazuma o finansijskom instrumentu i kreditu te započnu sprovođenje usaglašenih reformi", kazali su "Glasu" u Delegaciji Evropske unije u BiH.

Podsjetili su da Reformska agenda sadrži 113 konkretnih reformskih koraka raspoređenih u četiri stuba i to zelena i digitalna tranzicija, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, razvoj i očuvanje ljudskog kapitala te temeljne oblasti.

"Sredstva se isplaćuju tek nakon uspješne realizacije relevantnih koraka. Od samog početka je jasno da je Instrument za reforme i rast u okviru Plana rasta temeljen na principu urađenog", naglašavaju u Delegaciji Evropske unije.

Rokovi kratki, posljedice konkretne

Poručuju i da su rokovi kratki, a posljedice nepostupanja vrlo konkretne.

"Ako BiH ne ratifikuje sporazume o instrumentu i kreditu u narednim mjesecima, postoji rizik da izgubi do 373,9 miliona evra iz svoje finansijske alokacije. Kada je riječ o reformama, 50 od ukupno 113 koraka, zajedno s pripadajućim finansijskim sredstvima, sada je ušlo u maksimalni grejs period od 12 mjeseci, što znači da BiH mora ispuniti ovih 50 koraka do decembra 2026. godine", poručuju iz Delegacije EU.

Osim ovih termina, kako naglašavaju, sam Plan rasta ima krajnji rok do kraja 2027. godine, jer je vezan za sedmogodišnji budžetski ciklus Evropske unije, koji se ne može mijenjati.

Političke blokade kao glavna prepreka

U Zajedničkoj komisiji za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH navode da ispunjenje obaveza iz Reformske agende zavisi od više faktora.

"Bošnjački predstavnici su vrlo isključivi kada je u pitanju svaka vrsta dogovora, između ostaloga to se pokazalo i u slučaju pregovarača i formiranju pregovaračkog tima sa Evropskom unijom, pa i svega ostaloga. U ovom trenutku nisam siguran da je moguće postići neku vrstu dogovora",  kazao je "Glasu"  zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije Miroslav Vujičić.

Kako je podsjetio i u samom startu Reformsku agendu kočili su kantoni u FBiH što je na kraju uticalo i na kašnjenje usvajanja reformi.

"Bošnjački političari često vrše zamjenu teza optužujući Republiku Srpsku, a mi ništa nismo osporavili što je u skladu sa evropskim putem i što ne škodi Republici Srpskoj", navodi Vujičić.

Takođe, naveo je da svaki put na neki način pred sami istek roka politički predstavnici uspiju postići dogovor.

"Ostaje nam da vidimo da li će tako biti i u ovom slučaju Reformske agende. Ima tu još nekih elemenata. Postoji i određena vrsta nerazumijevanja od strane evropske birokratije za stvari koje se kod nas dešavaju. Mi treba da prihvatimo sve što je pozitivno iz Evropske unije, ali i oni nekada pretjeruju sa stavovima kao što je riječ o ovom novom sistemu ulaska i izlaska u zemlje EU. Prisutna je politika dvostrukih standarda i kod njih", zaključio je Vujičić.

Sporna pitanja

Pitanja oko kojih su se lomila koplja u BiH, kada je riječ o usvajanju Reformske agende, su Ustavni sud i Vijeće za državnu pomoć, a ti problemi su otklonjeni ublažavanjem ranijih mjera. U kontekstu Ustavnog suda BiH u usvojenom dokumentu sa Savjeta ministara navedeno je da on treba da bude reformisan i da treba da bude riješeno pitanje stranih sudija. Umjesto odredbe o popunjavanju Ustavnog suda, kojem fale dvoje sudija koje bira Narodna skupština Republike Srpske, stoji odredba da se mora naći način da se poštuju sve odluke. Slučaj Vijeća za državnu pomoć je riješen tako što je zahtjev za ukidanje entitetskog veta potpuno ukinut i zamijenjen pozivom za profesionalno djelovanje.