Pet dana otkako je nova tragedija prelila godinama punjenu čašu nezadovoljstva, spontani protesti u Sarajevu, sa studentima i srednjoškolcima u prvim redovima, postaju čak i masovniji. Na pitanja je li konačno došlo vrijeme promjena i ispravljanja “krivih Drina”, te mogu li mladi biti ta iskra koja će vratiti odgovornost u institucije i pokrenuti reforme, odgovaraju sagovornici “Avaza”, sociolozi iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva i Tuzle.

Odgovornost izostaje

"Ovo može biti početak promjena, jer se ovi protesti ne trebaju i ne mogu razumjeti kao neka reakcija na pojedinačni povod. Naravno, tragična smrt sarajevskog studenta bila je iskra koja je sve pokrenula, ali ovdje govorimo o simptomu dublje društvene akumulacije nezadovoljstva i latentne frustracije koja kroz ove proteste traži kanal vidljivosti", kaže profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Amer Osmić.

Prema njegovim riječima, sve to je rezultat dugotrajnog iskustva nepravde i osjećaja da institucije ne rade u korist građana, da odgovornost apsolutno izostaje i da se rizici i tereti sistematski prebacuju isključivo na građane.

Kriza povjerenja

Profesor naglašava da se sarajevski protesti ne mogu posmatrati kao neka kriza javnog reda, što se u nekim medijima i na društvenim mrežama pokušava nametnuti, već je u pitanju kontinuirana kriza povjerenja u institucije. Osmić apelira na međugeneracijsku solidarnost.

"Mladi su preuzeli teret društvene odgovornosti zato što imaju osjećaj besperspektivnosti, blokirane budućnosti. Moramo naći način da im pružimo podršku. Ako ništa, da ih ne blokiramo. Ovdje vidimo isprepletenost kolektivne emocije. Imamo bijes na društveni aparat, tugu zbog izgubljenog života, brigu za djevojčicu koja je povrijeđena, strah da se krećemo ulicama … i onda imamo solidarnost", ističe Osmić.

Zrelost društva

Sociolog Vladimir Vasić smatra da ono što se posljednjih dana dešava na ulicama glavnog grada pokazuje da je društvo demokratski zrelo i da su mladi ljudi pokretači demokratskih promjena.

"Najvažnije je da protesti ostanu u okvirima javnog reda i mira, da se čuje poruka mladih i da sistem, odnosno vlast, adekvatno odgovori na njihove zahtjeve. Pozitivno me iznenađuje da oni na protestima traže institucionalno rešenje problema - traže odgovornost, da institucije rade svoj posao, traže razlog da ostanu u ovoj državi", ističe Vasić.

"Niko ne treba da ove proteste politizuje ili da ih pretvara u predizborne kampanje, jer bio sam na protestima i vidio sam da su to adolescenti, tinejdžeri, da su to djeca koja nas uče demokratiji", ističe Vasić.

Bačeni pod noge

Pitanje je bilo kada će se desiti nova u nizu tragedija koja će biti okidač za bunt, kaže sociolog Smiljana Vovna.

"To se moglo očekivati, jer sistem nas je bacio pod noge i gazi na svakom ćošku već 30 godina. Građani su ovdje najmanje bitni, bitno je stranačko uhljebljavanje podobnih, bez imalo odgovornosti. Kada političke stranke, bez obzira kojoj provenijenciji pripadale, budu postavljale na pozicije samo stručne a ne podobne, možemo očekivati bolje", dodaje Vovna.

 

(Avaz)