Car Petar Veliki, glavni ruski reformator, i pored toga što je iz dva braka imao više od desetoro djece, u momentu smrti nije imao nasljednika.

Aleksej, prvenac Petra Velikog i njegove prve supruge Jevdokije Lopuhine, rođen je 28. februara 1690. godine u selu Preobraženskom. U prvim godinama života o mladom careviću se brinula baka, carica Natalija Kirilovna.

Car Petar Veliki je bio zauzet državničkim poslovima, pa nije posvećivao vrijeme vaspitanju svog sina. Nakon smrti Natalije Kirilovne, Alekseja je vaspitavala njegova sestra Natalija Aleksejevna. Aleksej Petrovič je većinu svog vremena provodio daleko od oca, a Petrovi pokušaji da ga uvede u državničke poslove završavali su se neuspjehom.

Godine 1711. Aleksej je stupio u brak sa princezom Šarlotom, sa kojom je dobio ćerku Nataliju i sina Petra. Ubrzo nakon rođenja sina, princeza je umrla.

Nakon što je druga žena cara Petra Velikog rodila sina koji je dobio ime Petar, car je tražio od svog najstarijeg sina da se odrekne prava na prijesto. Aleksej se odlučio na bijeg, pa je 1716. napustio državu.

Pošto su carevića Alekseja mogli iskoristiti u političke svrhe protiv cara Petra Velikog, car je naredio da se Aleksej vrati u Rusiju. Carević se vratio u svoju rodnu zemlju, ali se 1718. godine svečano odrekao prava na prijesto.

Uprkos tome, Tajna kancelarija je započela istragu, zbog sumnje da je Aleksej izdao otadžbinu. Prema rezultatima istrage, carević je osuđen kao izdajnik i umro je u Petropavlovskoj tvrđavi 26. juna 1718. godine, prema zvaničnom saopštenju, od moždanog udara.

Aleksandar, drugi sin Petra i Jevdokije Lopuhine, rođen je u selu Preobraženskom 13. oktobra 1691. godine. Dječak je umro nakon sedam mjeseci života, a sahranjen je u Arhangelskom saboru u Kremlju.

Treći sin Pavle rođen je 1693. godine, ali je skoro odmah umro, a istoričari sumnjaju u njegovo postojanje.

Ljubavnica cara Petra Velikog 1703. godine bila je Marta Skavronska, a ona je još prije braka nekoliko puta ostajala u drugom stanju sa njim. Prvo dvoje djece su bili dječaci, ali su umrli odmah nakon rođenja.

Marta je 1706. godine u Moskvi rodila ćerku Jekaterinu, koja je umrla nakon godinu i sedam mjeseci. Jekaterina je vanbračno dijete, ali je car Petar kasnije priznao i posmrtno je dobila zvanje velike kneginje. Sahranjena je u Petropavlovskom saboru u Sankt Peterburgu.

Ana Petrovna je rođena 27. januara 1708. godine i bila je još jedno vanbračno dijete cara Petra Velikog. Godine 1711. car je stupio u brak sa Aninom majkom, Martom Skavronskom, a Ana i njena sestra Jelisaveta su dobile titulu princeza.

godine car Petar Veliki je dao saglasnost za brak između Ane i švedskog vojvode Karla Fridriha Holštajna Gotorpa. Prema bračnom ugovoru, Ana Petrovna je zadržala pravoslavnu vjeru i stoga je ćerke mogla vaspitavati u duhu pravoslavlja, dok su sinovi morali biti iste vjeroispovijesti kao njihov otac.

Ana i njen muž su odbili da pretenduju na ruski prijesto, ali je dogovor imao tajni članak, prema kome je Petar imao pravo da za nasljednika proglasi unuka iz tog braka.

Petar Veliki je umro dva mjeseca nakon potpisivanja bračnog ugovora, a brak je zaključen 1. juna 1725. godine.

Ana i njen suprug su bili veoma uticajni u Sankt Peterburgu u kratkom periodu vladavine njene majke, koja je došla na prijesto pod imenom Jekaterina Prva.

Nakon smrti carice Jekaterine Prve 1727. godine, Ana je zajedno sa suprugom bila prisiljena da se preseli u Holštajn. U februaru 1728. godine rodila je sina koji je dobio ime Karl Peter Ulrih, koji je kasnije došao na prijesto pod imenom car Petar Treći. Ana Petrovna je umrla 1728. godine.

Prema nekim izvorima, smrt je nastupila nakon teškog porođaja, a prema drugim izvorima, Ana se razboljela na proslavama u čast rođenja sina.

Ana je prema sopstvenoj želji sahranjena u Petropavlovskom saboru pored očevog groba 1728. godine.

Treća ćerka Petra Velikog i njegove druge supruge rođena je 29. decembra 1709. godine. Dvije godine kasnije, zajedno sa starijom sestrom Anom, Jelisaveta je zvanično dobila titulu princeze.

Tokom vladavine Jekaterine Prve, Jelisaveta je bila pretendent na ruski prijesto. Protivnici, u prvom redu knez Menšikov, počeli su da traže potencijalnog muža za Jelisavetu.

Mladoženja, princ Karl Avgust Holštajn Gotorpski doputovao je u Rusiju kako bi stupio u brak sa princezom. Međutim, prije svadbe je dobio boginje i umro.

Nakon smrti cara Petra Drugog 1730. godine, na prijesto je došla Jelisavetina rođaka Ana Ivanovna.

Godine 1741. nakon smrti Ane Ivanovne, Jelisaveta je stajala na čelu zavjere protiv maloljetnog cara Ivana Šestog i njegovih rođaka. Uspjevši u svojoj namjeri, došla je na prijesto pod imenom Jelisaveta Petrovna.

Petrova ćerka je vladala 20 godina, sve do svoje smrti. Nije imala mogućnosti da stupi u zakoniti brak, pa je iz inostranstva dovela sestrića, vojvodu Karla Petra Ulriha Golštinskog. Po dolasku u Rusiju, preimenovan je u Petra Fjodoroviča, a u zvaničnoj tituli je pisalo i "unuk Petra Velikog".

Jelisaveta je umrla u Sankt Peterburgu 1762. godine u 52. godini života i sahranjena je u Petropavlovskom saboru, piše Kurir.