Dok se o ovom brodu najčešće govori kroz priče o diplomatskim putovanjima i susretima sa svjetskim državnicima, dokument iz 1977. godine otkriva kako je izgledala svakodnevna ishrana njegove posade.

Riječ je o jelovniku od 1. januara 1977. godine, na kojem su navedeni obroci predviđeni za prvi dan Nove godine.

Šta se jelo na Titovom „Galebu“?

Prema sačuvanom jelovniku, posada je za doručak imala čaj i kranjsku kobasicu sa senfom.

Ručak je bio znatno bogatiji, a na meniju su se našli supa od kostiju, bečka šnicla, prženi krompir, grašak, salata od cvekle i kolač.

Za večeru je bio predviđen jednostavniji obrok, koji se sastojao od jetrene paštete i voćnog kompota.

Fotografija jelovnika brzo je privukla pažnju korisnika društvenih mreža, jer pruža zanimljiv uvid u svakodnevni život na jednom od najpoznatijih brodova nekadašnje Jugoslavije.

Ipak, važno je naglasiti da je riječ o jelovniku namijenjenom posadi, a ne o dokumentu koji otkriva šta je lično jeo Josip Broz Tito, prenosi Slobodna Bosna.

Od broda za prevoz banana do Titove rezidencije

Brod „Galeb“ izgrađen je 1938. godine u italijanskom brodogradilištu, prvobitno za prevoz banana.

Nakon Drugog svjetskog rata obnovljen je, a 1951. godine preuređen za potrebe Jugoslovenske ratne mornarice.

Ubrzo je postao poznat kao Titova plutajuća rezidencija, na kojoj je jugoslovenski predsjednik primao brojne strane državnike i odlazio u zvanične posjete.

U martu 1953. godine Tito je „Galebom“ krenuo u prvu zvaničnu posjetu Velikoj Britaniji.

Tokom narednih decenija brod je imao važnu ulogu u jugoslovenskoj diplomatiji, posebno tokom uspostavljanja i razvijanja odnosa sa zemljama Azije i Afrike.

Tito „Galebom“ posjetio 18 zemalja

Prema podacima koje prenosi Telegraf, Tito je ovim brodom putovao još 14 puta nakon prve zvanične posjete Velikoj Britaniji.

Tokom tih putovanja posjetio je 18 zemalja i uplovio u 29 luka, a posljednje putovanje „Galebom“ zabilježeno je 1979. godine.

Iako je brod ostao upamćen po značajnim diplomatskim susretima i istorijskim događajima, sačuvani jelovnik iz 1977. godine pokazuje i jednu manje poznatu stranu života na njemu.