Logika iza ovog savjeta djeluje jednostavno – ako je ljudi rjeđe koriste, trebalo bi da bude i čistija. Međutim, istraživanja pokazuju da izbor kabine nije baš toliko jednostavan, a činjenica da je neka kabina manje korištena ne znači nužno da je higijenski bezbjednija.

Stručnjaci zato upozoravaju da ne bi trebalo previše razmišljati o tome koja je „najčistija“ kabina, već mnogo više pažnje posvetiti načinu na koji koristimo javni toalet i higijeni ruku.

Zašto ljudi najčešće biraju kabine u sredini?

Istraživači su ovaj obrazac povezali sa takozvanom „preferencijom centralnog položaja“ – sklonošću ljudi da biraju ono što se nalazi u sredini kada imaju više sličnih opcija. Sličan princip može se primijetiti i u drugim svakodnevnim situacijama, kada biramo predmet, proizvod ili mjesto među više ponuđenih mogućnosti.

Kada ispred sebe imamo nekoliko kabina, srednje često djeluju kao prirodan izbor, dok one odmah pored ulaza ili na samom kraju prostora ostaju manje privlačne. Upravo zbog toga nastao je savjet da se, ukoliko imate mogućnost izbora, odlučite za prvu kabinu u nadi da je manje ljudi koristilo.

Šta su pokazala istraživanja?

Jedno od istraživanja koje se bavilo ovim pitanjem objavljeno je još 1995. godine u časopisu Psychological Science. Psiholog Nikolas Kristenfeld tokom deset nedjelja pratio je potrošnju toalet-papira u četiri kabine i pokušao da utvrdi koje se najčešće koriste.

Rezultati su pokazali zanimljivu razliku:

  • Oko 60 odsto potrošenih rolni dolazilo je iz srednjih kabina.

  • Oko 40 odsto potrošenih rolni dolazilo je iz krajnjih kabina.

Kasnija posmatranja takođe su ukazivala na određene razlike u ponašanju muškaraca i žena – kada raspored toaleta to omogućava, muškarci su češće birali kabinu bližu ulazu, dok su žene češće odlazile ka onoj udaljenijoj od vrata. Ipak, ovi podaci pokazuju samo koje kabine ljudi češće biraju, ali ne dokazuju da je neka od njih automatski čistija.

Da li je prva kabina zaista najčistija?

Činjenica da se neka kabina rjeđe koristi ne znači da je ona higijenski bezbjednija. Površine u javnim toaletima mogu doći u kontakt sa različitim mikroorganizmima, a pojedini virusi mogu izazvati infekciju i nakon kontakta sa relativno malim brojem čestica.

Kabina može vizuelno djelovati uredno i čisto, a da pojedine površine ipak budu kontaminirane. Zbog toga ne postoji jednostavno pravilo po kojem je prva kabina uvijek najsigurniji izbor.

Šta je mnogo važnije od izbora kabine?

Umjesto preteranog razmišljanja o tome koju kabinu odabrati, stručnjaci savjetuju da se fokusirate na higijenske navike nakon korišćenja toaleta:

  • Temeljno pranje ruku: Ruke bi trebalo detaljno oprati sapunom i toplom vodom.

  • Pametno korištenje papirnih ubrusa: Profesor Filip Tierno sa NYU Langone Health preporučuje da papirnim ubrusom nakon sušenja ruku zatvorite slavinu, kako čistim rukama ne biste ponovo dodirivali površinu koju ste prethodno koristili.

  • Otvaranje vrata: Isti ubrus možete iskoristiti i za otvaranje izlaznih vrata toaleta, nakon čega ga bacate u kantu.

Ukoliko imate izbor, nije loše odabrati krajnju kabinu, ali nema razloga da vjerujete da ste time automatski izabrali najčistiju opciju. Najvažnije je da iz toaleta izađete sa čistim rukama i uz što manje direktnog kontakta sa površinama koje dodiruje veliki broj ljudi, piše Telegraf.